Potrebno je:
za testo
– 5 jaja
– 50g zaslađivača DIAMEL (5 ravnih supenih kašika)
– 50g ovsenog brašna (5 ravnih supenih kašika)
– 10g kakaoa (3 ravne kafene kašičice)
Author: stela
Kokos kocke
Potrebno je
za testo:
– 4 jaja
– 75g zaslađivača DIAMEL
– 75g (od grožđanih koštica – bez holesterola)
– 110g mleka (1.6% mm)
– 100 g ovsenog brašna
– 1 prašak za pecivo
– 15g kakaoa (dve ravne supene kašike)
Pileći paprikaš
Potrebno je:
– 600g pilećeg belog mesa
– 600g krompira
– 150g crnog luka
– 40g ulja od grožđanih koštica (bez holesterola) – 6 supenih kašika
– 20g ovsenog brašna (2 ravne supene kašike)
– 140g soka od paradajza “TOMATINO”
– 500g vode
Musaka od patlidžana
Potrebno je:
– 1 kg oljuštenog patlidžana
– 300g mlevenog junećeg ili konjskog mesa
– 200g crnog luka ili praziluka
– 2 jaja
– 150g mleka
– 40g suvih sojinih ljuspica “Soja Vita”
– 60g ulja od grožđanih koštica (bez holesterola)
Gibanica
Potrebno je:
– 5 jaja
– 500g kora za pitu od ovsenog brašna
– 400g mladog kravljeg sira (25% m. m.)
– 300g kravljeg sira “ELLA” (0% m. m.)
– 80g ulja od grožđanih koštica (bez holesterola)
– 400g mleka (1,6% mm)
Britanski parlament o ljudsko-životinjskim embrionima
Parlament o ljudsko-životinjskim embrionima
Gordon Braun, britanski premijer, pozvao je ju?e ?lanove parlamenta da glasaju za kontroverzni zakon koji bi nau?nicima dozvolio da koriste ljudsko-životinjske hibridne embrione u istraživanjima.
Braunov najmla?i sin Frejzer, koji ?e uskoro napuniti dve godine, boluje od cisti?ne fibroze, nasledne bolesti poreme?aja rada organa za varenje i disanje, ?ije bi le?enje mogla da pomognu upravo ovakva istraživanja. Mnogi tvrde da je to glavni razlog Braunove zainteresovanosti da se zakon usvoji.
Zakon, o kojem se ve? mesecima diskutuje u britanskoj javnosti, oštro kritikuju deo opozicije i Katoli?ka crkva, ?iji je visoki sveštenik upozorio da se radi o „frankenštajnovskim“ eksperimentima. Premijer je u autorskom ?lanku u „Obzerveru“ rekao da bi takav rad bio „moralni poduhvat“ i objasnio da bi to moglo da spase i poboljša milione života.
Zakon o ljudskoj oplodnji i embriologiji, kako glasi pun naziv ovog zakonskog predloga, dao bi nau?nicima dozvolu za stvaranje ljudsko-životinjskih embriona, od kojih bi se dobijale mati?ne ?elije koje bi mogle da se upotrebe u le?enju oboljenja kao što su Alchajmerova i Parkinsonova bolest. Spomenuti zakonski predlog podržava i ideju o za?injanju „spasonosnih blizanaca“. Oni bi bili „rezervoar“ genetskog materijala za svog bolesnog brata ili sestru. Ono što dodatno ljuti konzervativce je ?injenica da bi ovaj zakon olakšao lezbijkama pristup vešta?koj oplodnji in vitro, time što bi uklonio obavezu bolnica da imaju u vidu potrebu deteta za ocem.
Iako se zalaže za usvajanje zakona, premijer Braun je poslanicima svoje partije dao da se slobodno izjasne o zakonskom predlogu, bez obzira na to šta o tome misli partijska centrala.
„Verujem da sebi i budu?im generacijama dugujemo uvo?enje ovih mera, u okviru pravnih normi. Za mene pitanje nije da li bi hibridni embrioni trebalo da postoje, ve? kako kontrolisati njihovu primenu“, objasnio je britanski premijer.
Eksperiment koji nau?nici žele da sprovedu podrazumeva unošenje jezgra koje sadrži DNK iz ljudskih ?elija u životinjske jajne ?elije iz kojih su uklonjene gotovo sve genetske informacije. Rezultat predstavljaju citoplazmi?ni embrioni koji su 99% ljudski, sa oko 0,1% životinjskih komponenti. Oni bi nekoliko dana bili gajeni u laboratoriji da bi se dobile mati?ne ?elije, a potom bi bili uništeni.
[Blic, 20.08.2008.]
Knjiga “Moj džepni pankreas”
![]() |
Lična iskustva o korišćenju insulinske pumpe plus baza namirnica sa nutritivnim podacima. Namenjena je kako korisnicima insulinske pumpe, tako i osobama koje daju insulin više puta dnevno. |
Beta-karotin
Beta karotin je provitamin vitamina A, što pobliže znači da iz njega organizam, prema svojim potrebama, stvara potrebne količine A-vitamina u jetri. Nalazi se u svim zelenim biljkama. Najkvalitetniji izvori ovog provitamina su rabarbara, šargarepa, spanać, kelj, a od povrća dinje katalupa i kajsije.
Zapaženo je da Japanci i Norvežani, koji konzumiraju hranu bogatu beta-karotinom, u mnogo manjem broju oboljevaju od raka debelog creva, prostate, dojke i grlića materice.
Beta-karotin zaslužuje posebnu pažnju zbog njegove uloge u prevenciji maligniteta. Njegova uloga u prevenciji tumorskih bolesti bazira se na sposobnosti antioksidanta, u koje spada i beta-karotin, da transformišu produkte metabolizma kancerogene prirode ili kancerogene poreklom iz spoljne sredine, u manje štetne supstance. Beta-karotin, takođe, stimuliše funkcionisanje imunog sistema. On doprinosi zaštiti od tumorskih oboljenja, ali i onoj vezanoj za aterosklerozu, što smanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, infarkta miokarda i prerane smrti.
Jedna desetogodišnja studija vršena u SAD pokazala je da su muškarci koji su uzimali beta-karotin upola manje obolevali od srca i tumora prostate u odnosu na muškarce kontrolne grupe koji nisu uzimali beta-karotin.
Primećeno je, dalje, da je u planinskoj oblasti kineske provincije Lin Xian incidenca raka jednjaka i antruma želuca najveća u svetu. U eksperimentu, koji je sproveden zajedničkim snagama kineskih i američkih naučnika, polovini zdravih ispitanika starosne dobi između 40. i 69. godine davana je kombinacija četiri vrste vitamina (A, B, C i E) i minerala, dok je druga polovina ispitanika uzimala placebo svaki dan. U slučaju grupe koja je dobijala kombinaciju A-vitamina i cinka, pojavljivanje maligniteta raka na želucu smanjeno je za 2/3, dok u drugim grupama nije bilo statistički značajnog pada oboljenja.
Prema naučnom objašnjenju, A-vitamin je koristan u prevenciji malignih oboljenja zahvaljujući njegovoj sposobnosti da utiče na procese ćelijske diferencijacije i tako sprečava nastanak nekontrolisanog bujanja mladih, nediferenciranih ćelija. Cink reguliše količinu A-vitamina u ćelijama.
Danas su namirnice koje konzumiramo, na žalost, zagađene štetnim materijama iz životne sredine, pa stoga, nisu samo izvori vitamina. Tako, na primer, šargarepa, osim kad je u pitanju garantovano bio-proizvod, često sadrži više kadmijuma i nitrata nego beta-karotina. Zato organizam treba da dobije beta-karotin iz čistog izvora u vidu dodatka ishrani.
Pažnja!
U slučaju dugotrajnog uzimanja beta-karotina, koža dlanova i tabana može postati žućkasta (kao kora od pomorandže, aurantijaza kože). U cilju izbegavanja ove pojave preporučuje se pauziranje od dva dana sedmično. Pojava narandžaste boje ne sme pogrešno da bude proglašena žuticom, jer se osoba koja se predozirala beta-karotinom ne oseća loše i nema žute beonjače.
Organizam dijabetesnih bolesnika ne može efikasno da iskoristi veće količine beta-karotina, pa zbog toga doze treba prilagoditi njihovim metaboličkim potrebama.
Ukoliko se uzima vitamin E, rastu potrebe za beta-karotinom.
Prilikom uzimanja namirnica i sredstava koji snižavaju nivo holesterola u krvi (soja, beli luk) smanjuje se apsorpcija vitamina A, pa je stoga neophodno povećati unos vitamina A ili beta-karotina.
Tokom trudnoće i laktacije potrebe za beta-karotinom rastu.
Nedostatak vitamina A može da doprinese stvaranju žučnih i bubrežnih kamenaca, pošto oljuštene epitelne ćelije mogu da posluže kao jezgro kristalizacije mineralnih soli.

