Dobar odziv dijabeti?ara

 Sinhronizovanom akcijom u Novom Pazaru, Tutinu i Vrnja?koj Banji obeležen je 14. novembar – Svetski  dan borbe protiv še?erne bolesti. U ova tri grada organizovana je provera vrednosti še?era u krvi i deljen je propagandni materijal. Za dva sata u Tutinu glikemiju je proverilo 73, u Vrnja?koj Banji 75 i u Novom Pazaru 49 ljudi. U Tutinu i Novom Pazaru akcija je organizovana prvi put, a u Vrnja?koj Banji postaje tradicija.

– S obzirom na to da je akcija u Novom Pazaru organizovana prvi put i a nemamo udruženje za borbu protiv še?erne bolesti, ovakvim odzivom možemo da budemo zadovoljni. Verujem da ?e ova aktivnost doprineti bržem formiranju udruženja – ocenio je dr Muamer Sulji?, magistar endokrinologije u novopazarskom zdravstvenom centru.

Sve više obolelih u Užicu

 Savetovalište za dijabetes, koje je osnovano pre dvadeset godina u uži?kom Domu zdravlja, pridružilo se obeležavanju 14. novembra Svetskog dana borbe protiv ove bolesti. U ovom gradu, poslednjih godina, primetna je tendencija pove?anja broja obolelih od ove bolesti, a kako isti?e dr Snežana Novakovi? iz tog savetovališta, osim genetskih faktora, koji su u osamdeset odsto slu?ajeva uzrok za nastanak bolesti, faktori rizika su nepravilna ishrana, prekomerno konzumiranje ugljenih hidrata, smanjena fizi?ka aktivnost i stres,  koji je postao karakteristika savremenog života. Prema njenim re?ima u Užicu je registrovano oko 3.500 dijabeti?ara, od kojih je oko 1.000 na insulinu. Ona navodi da je broj obolelih pre petnaestak godina bio manji, ali da su turbulentan i nezdrav na?in života uticali na pove?anje obolelih, me?u kojima je sve više dece i mladih.
S druge strane, u oktobru prošle godine u uži?kom Domu zdravlja otvoren je i Preventivni centar za prevenciju hroni?nih, masovnih i nezaraznih bolesti. Kako isti?e dr Biljana Vrani?, ovaj centar pridružio se radu Savetovališta za dijabetes u cilju prevencije ove bolesti.

Za dr Draganu živojinovi?, šefa endokrinološke službe u Specijalnoj bolnici Merkur i Vrnja?koj Banji, ju?erašnja akcija je veliki korak ka formiranju udruženja za borbu protiv še?erne bolesti. Prema sadašnjim podacima u ove tri opštine imamo 5.710 registrovanih dijabeti?ara. U Novom Pazaru ima 4.000, Vrnja?koj Banji 980 i u Tutinu 730. Od toga 1.560 je na insulinskoj terapiji ili nešto više od 27 odsto registrovanih u ove tri opštine. Zato je broj onih koji su se odazvali akciji ohrabruju?i – isti?e dr živojinovi?.
Ideja o formiranju udruženja dijabeti?ara u opštinama Raškog okruga, gde ima više od 10.000 registrovanih obolelih od še?erne bolesti, krenula je iz Specijalne bolnice Merkur u Vrnja?koj Banji. Ju?erašnju akciju podržali su domovi zdravlja u sve tri opštine, farmaceutska ku?a Adok iz Beograda, koja je obezbedila aparate za proveru glikemije
i tra?ice, i propagandni materijal, mediji i nevladine organizacije.

[Danas 15.11.2007]

.

Prvi izveštaj Registra za dijabetes u Srbiji

Pola miliona gra?ana boluje od dijabetesa

U Srbiji od še?erne bolesti boluje najmanje 500.000 osoba, odnosno 6,7 odsto stanovništva, a u svetu ?ak 250 miliona ljudi. Dijabetes je peti uzrok smrtnosti, a statisti?ki podaci ukazuju da godišnje od ove bolesti u Srbiji umre oko 2.500 osoba.
Ovo su samo neki od podataka koje su ju?e predstavili stru?njaci Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanovi? Batut" na promociji Prvog izveštaja Registra za dijabetes u Srbiji "Incidencija i mortalitet od dijabetesa u Srbiji 2006", povodom Svetskog dana dijabetesa 14. novembra.

Srbija je zemlja sa umerenim rizikom

Prema podacima Registra za dijabetes za 2006, od dijabetesa tipa 1 u Srbiji godišnje oboli oko 150 devoj?ica i de?aka uzrasta do 14 godina. U pore?enju sa evropskim zemljama, Srbija je u grupi zemalja sa umerenim rizikom obolevanja od ovog tipa še?erne bolesti. U?estalost dijabetesa tipa 1 raste sa uzrastom i najviša incidencija kod osoba oba pola registruje se u doba puberteta, u uzrastu 10-14 godina.

Re? je o izveštaju kojim je prvi put srpskoj javnosti pružena slika u?estalosti obolevanja i umiranja od dijabetesa i to prema okruzima, uzrastu i polu obolelih i tipu dijabetesa. Iz izveštaja saznajemo da je broj obolelih od dijabetesa tipa 2 mnogostruko viši (95 odsto) u odnosu na obolele od tipa 1 ove bolesti. Pri tome, najmanje polovina ljudi s dijabetesom tipa 2 nema postavljenu dijagnozu i ne zna za svoju bolest. Poslednjih 20 godina pove?an je trend umiranja od posledica še?erne bolesti.
U Srbiji je prošle godine dijagnostikovano još 18.000 ljudi s dijabetesom tipa 2. Rizik obolevanja bio je viši u Vojvodini nego u centralnoj Srbiji. Dugo se smatralo da se ta vrsta dijabetesa retko javlja pre 40. godine života, ali poslednjih godina u svetu od dijabetesa tipa 2 obolevaju deca i adolescenti. Stru?njaci kažu da je to povezano s gojaznoš?u i da taj tip še?erne bolesti sve više postaje problem i u Srbiji.

[Danas 15.11.2007] 

 PREUZMITE PREZENTACIJE:

Incidencija i mortalitet od dijabetesa

Reorganizacija Registra za dijabetes

.

Dijabetološki savez obeležio Svetski dan

U povodu obeležavanja Svetskog dana borbe protiv dijabetesa 2007, Dijabetološki savez Srbije i Društvo za borbu protiv še?erne bolesti grada Beograda organizovali su skup za udruženja iz Srbije, koji se održao u sve?anoj sali KBC "Zvezdara", Preševska (ranije Rifata Burdževi?a) br. 31, u  petak, 09.11.2007.g., sa po?etkom u 14,00 ?asova.

Manifestaciji su prisustvovali predstavnici udruženja iz Bajine Bašte, ?uprije, Pan?eva, Pirota, Požarevca, Sombora, Sremskih Karlovaca, Subotice, Zaje?ara i Zrenjanina.

WDD2007

Program je obuhvatio slede?e teme:

KV rizik u dece i adolescenata sa tip 1 dijabetesom – prevod predavanja Prof. Lasla Madascy, Doc. dr Teodora Belji? živkovi? – PREUZMITE PREZENTACIJU

Elementi efikasne organizacije društava za borbu protiv še?erne bolesti – radionice organizovane za ?lanice IDF (region centralne Evrope), Stela Prgomelja – PREUZMITE PREZENTACIJU

Prezentacija aktivnosti Društva za borbu protiv še?erne bolesti Pirot, Toma Ignjatovi? – PREUZMITE PREZENTACIJU

Promocija SMS Nutri info servisa, Jovan Mari? – PREUZMITE BROšURU

"Tr?anjem protiv dijabetesa" i promocija novog sajta www.pobedidijabetes.org , Ninoslav Raškovi? – PREUZMITE PREZENTACIJU

Sa sastanka borda Evropske dijabetološke federacije (IDF Europe) u Dablinu, Doc. dr Teodora Belji? živkovi? – PREUZMITE PREZENTACIJU  PRVI DEO  DRUGI DEO

Skupština Dijabetološkog saveza SrbijePREUZMITE PREZENTACIJU

Svi u?esnici su dobili certifikate o u?eš?u na edukativnoj radionici, kao i CD sa održanim prezentacijama. Udruženjima je podeljeno i 50 primeraka knjige "Moj džepni pankreas – život sa insulinskom pumpom". Nakon radnog dela održan je prigodan koktel.

Zahvaljujemo se prijateljima Saveza koji su omogu?ili održavanje ove manifestacije, me?u kojima su: Sanofi Aventis, Novo Nordisk, Pharmaswiss, Merck, Worwag Pharma, Donat Mg, Elephant, Gorica Tintor i ostali.

Info o ovom doga?aju možete videti i na sajtu zaje?arskog udruženja www.diabetes.org.yu

.

50 godina na insulinu bez komplikacija

U aktuelnom specijalnom izdanju ?asopisa "Magi?no BILJE" o dijabetesu možete pro?itati iskustva Ružice Ajzenbrand, ?lanice Društva za borbu protiv še?erne bolesti grada Beograda, koja ve? 50 godina prima insulin (tip1) i vodi život bez ijedne komplikacije!

Uskoro ?emo i mi objaviti pri?u o Ružici, a do tada potražite na kioscima: 

 naslovaNTspec

.

Nova lista lekova novembar 2007

Na osnovu ?lana 43. stav 3. i ?l. 46. i 221. Zakona o zdravstvenom osiguranju (?¢‚Ǩ?æSlužbeni glasnik RS?¢‚Ǩ¬ù, br. 107/05 i 109/05 ?¢‚Ǩ‚čú ispravka), Upravni odbor Republi?kog zavoda za zdravstveno osiguranje, na sednici od 9. oktobra 2007. godine, doneo je
 
PRAVILNIK
o izmenama Pravilnika o Listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja

Pročitaj više …

Energetski napici – kalorijske bombe

Studenti koji svaki dan piju jednu limenku sportskih pi?a dobijaju šest kilograma godišnje

Nakon što su iz školskih automata u ameri?kim državnim obrazovnim ustanovama proterali bezalkoholne gazirane napitke, koji su se našli me?u prvooptuženima za nastanak epidemije gojaznosti na ameri?kom kontinentu, zaštitnici prava pacijenata sada vode bitku za zabranu prodaje sportskih pi?a kao što su „gatorejd” i „pauerejd”. Analiziraju?i sadržaj ovih energetskih napitaka, stru?njaci Univerziteta u Kaliforniji ustanovili su da sportska pi?a nisu toliko zdrava koliko proizvo?a?i tvrde – jedna boca pi?a „gatorejd” sadrži 75 kalorija, 21 gram še?era i 165 miligrama natrijuma. Njihova studija tako?e je pokazala da studenti koji svaki dan konzumiraju jednu limenku sportskih pi?a dobijaju šest kilograma godišnje, a višak natrijuma, kojim obiluju sportski napici, uzrokuje nastanak povišenog krvnog pritiska kod mladih ljudi.

Dr Sergej Ostoji?, specijalista medicine sporta i profesor Fakulteta za sport iz Novog Sada i Sportske akademije u Beogradu, isti?e da energetska pi?a, koja se u reklamnim spotovima promovišu kao prirodni i zdravi napici „koji obnavljaju potrošenu snagu ili pove?avaju koncentraciju i izdržljivost”, mogu biti prave energetske bombe, jer sadrže koli?inu kalorija koja odgovara par?etu torte ili ?okolade.
„Energetski napici predstavljaju šarolik spektar te?nosti bogatih energetskim materijama, uglavnom ugljenim hidratima i primarno su namenjeni obnovi energije potrošene tokom svakodnevnih radnih aktivnosti, vežbanja ili sporta. Oni su široko koriš?eni u sportskoj ishrani jer spre?avaju pojavu hipoglikemije, dehidrataciju i odlažu pojavu zamora. U širem smislu, energetskim napicima pripadaju vo?ni sokovi, razli?iti zasla?eni gazirani napici i rehidraciono-energetski rastvori. Zajedni?ki imenitelj svih energetskih napitaka jeste prisustvo ugljenih hidrata, veoma razli?ite vrste i koli?ine”, isti?e dr Ostoji?.

Interesovanje za efekte energetskih napitaka poraslo je sa epidemijom gojaznosti širom razvijenog sveta. Epidemiološke studije svedo?e da u Sjedinjenim Ameri?kim Državama, Velikoj Britaniji i Gr?koj broj osoba sa viškom masnog tkiva premašuje 40 odsto, a procenat gojazne školske dece i adolescenata višestruko je ve?i nego pre dvadesetak godina. Glavni razlozi za takvu eksploziju gojaznosti su sve manji stepen fizi?ke aktivnosti i porast energetskog unosa, s druge strane, objašnjava naš sagovornik.

„Prekomerno konzumiranje energetskih napitaka u formi popularnih ′kola′ pi?a i vo?nih sokova, koje je posebno prisutno kod najmla?e populacije, jedan je od mogu?ih razloga ove epidemije. Iako deca i njihovi roditelji ne smatraju da su sokovi izvor viška kalorija u svakodnevnoj ishrani, analize pokazuju da jedna ?aše napitka bogatog uglavnom prostim še?erima sadrži više od 250 kalorija”, naglašava dr Sergej Ostoji?.

Naš sagovornik podse?a da jedna u nizu mera koje preduzimaju mnoge zemlje u borbi protiv gojaznosti jeste restrikcija u reklamiranju i prodaji napitaka bogatih kalorijama me?u školskom decom i adolescentima. Velika Britanija je me?u prvima ograni?ila prodaju visokokalorijskih namirnica i napitaka u blizini škola, a preporuka da se dva kilometra oko školskih objekata ne nalaze prodavnice u kojima se prodaju energetski bogati proizvodi striktno se poštuje.

„Ako je unos energetskog napitka zaista neophodan, posebno kod osoba izloženih pove?anom naprezanju, potrebno je napraviti pravilan izbor te?nosti koju konzumiramo. Energetski napitak, ?ije se uzimanje preporu?uje isklju?ivo pre, tokom i nakon aktivnosti, trebalo bi da se unosi u kratkim intervalima (svakih 15-20 minuta) i malim koli?inama (oko litar za sat aktivnosti). Preporuka je da ovaj napitak sadrži malo ugljenih hidrata (pet-osam odsto) i esencijalnih minerala (natrijum, hloridi, kalijum, magnezijum). Osobe kojima nije potrebna nadoknada potrošene energije trebalo bi da že? ugase mineralnom negaziranom vodom i da izbegavaju unos vo?nih, gaziranih ili zasla?enih napitaka”, preporu?uje dr Sergej Ostoji?.

On napominje da poseban zdravstveni rizik predstavlja unos takozvane pseudoenergetskih napitaka koji, pored ugljenih hidrata, sadrže i ekstrakt guarane bogat kofeinom. Ova pi?a veoma su popularna me?u adolescentima i ona su postala integralni segment moderne pop-kulture. Me?utim, s medicinske ta?ke gledišta, pseudoenergetski napici ne predstavljaju optimalan na?in za nadoknadu potrošene energije i obnovu telesnih te?nosti, jer sadrže neadekvatne koli?ine ugljenih hidrata, dok kofein izaziva snažan diuretski efekat i otežava nadoknadu izgubljene telesne vode. Osim toga, prekomeran unos pseudoenergetskih napitaka ?esto dovodi do poreme?aja regularnog sr?anog ritma, nesanice, anksioznosti, vrtoglavice, ose?aja iscrpljenosti i gubitka svesti.

[Politika, 06.11.2007.].

Od dijabetesa boluje 246 miliona ljudi

Od dijabetesa boluje 264 miliona ljudi u svetu i o?ekuje se da ?e taj broj do 2025. godine porasti na 380 miliona, saopšteno je na konferenciji za novinare, povodom 14. novembra – Svetskog dana dijabetesa.

'še?erna bolest sa svojim komplikacijama je ozbiljan medicinski i socijalno-medicinski problem i poslednjih godina se ozbiljno i planirano hvatamo u koštac sa rešavanjem tog problema i ?inimo važne korake da se unapredi spre?avanje nastajanja te bolesti koliko god je to mogu?e i njeno otkrivanje u onom trenutku kada je njeno le?enje mnogo efikasnije', rekao je minisatr zdravlja Tomica Milosavljevi?.

Predsednik Republi?ke stru?ne komisije za dijabetes prof. dr Nebojša Lali? rekao je da je, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, dijabetes ?etvrti vode?i uzrok smrti, a svake godine više od tri miliona ljudi u svetu umre od dijabetesa ili uzroka smrti koji je u vezi sa tom boleš?u.

On je dodao da se zbog dijabetesa godišnje obavi više od milion amputacija godišnje, pet odsto slepila ?ine dijabeti?ari, kao i da je dijabetes naj?eš?i uzrok ošte?enja funkcije bubrega, koje zahteva primenu dijalize i izdvajanje zna?ajnih sredstava zdravstvenih fondova.

Lali? smatra da situacija može biti poboljšana promenom na?ina života i ranim otkrivanjem bolesti, a primenom odgovaraju?ih preventivnih mera može se zna?ajno smanjiti rizik od oboljevanja od dijabetesa tip 2, može se odložiti njegova pojava ili u zna?ajnoj meri smanjiti njegov uticaj.

Prema njegovim re?ima, u vezi sa tim su 2002. godine prvi put uvedene zajedni?ke stru?ne preporuke koje se zovu nacionalni vodi?i za dijabetes, koji su obuhvatili preporuke kako dijabetes treba da se le?i u svetu, a 2006. je štampan vodi? koji se odnosi na spre?avanje nastanka dijabetesa tip 2.

Lali? je najavio da ?e 14. novembra, na Svetski dan dijabetesa, biti predstavljen populacioni registar i elektronski karton, koji obuhvataju oko 20.000 pacijenta koji su na najintenzivnijem tretmanu.

'Prevencija dijabetesa i komplikacija dijabetesa jedan je od osnovnih naših zadataka i tokom 2008. ?emo napraviti program ranog otkrivanja dijabetesa tip 2, jer danas na jednog ?oveka koji boluje od te bolesti sigurno bismo pronašli jednu osobu koja boluje od še?erne bolesti, ali to ne zna', rekao je Lali?.

Direktor Republi?kog zavoda za zdravstveno osiguranje [RZZO] Svetlana Vukajlovi? rekla je da je poslednjih godina kvalitet le?enja obolelih od dijabetesa u Srbiji zna?ajno poboljšan, pre svega, dostupnoš?u savremenih lekova, kako tabletiranih oblika, tako i insulinske terapije.

Ona je dodala da RZZO u potpunosti finansira savremenu terapiju za sve obolele od dijabetesa, a na listi lekova su zastupljene sve dostupne vrste insulina u svetu.

'Sada na teret sredstava zdravstvenog osiguranja zna?ajan broj pacijenata ima pravo na aparate i trake za merenje nivoa še?era u krvi, kao i na trake za vizuelno odredjivanje še?era u urinu, a definisan je i na?in dobijanja insulinske portabilne pumpe svima kojima je neophodna', istakla je Vukajlovi?eva.

Prema njenim re?ima, sada svi pacijenti u Srbiji imaju pravo na savremen i komforniji na?in davanja insulina putem jednokratnog, odnosno višekratnog pena, pri ?emu finansiranje troškova pen terapije za insulin zavisne pacijente snosi zdravstveno osiguranje.

Vukajlovi?eva je najavila da ?e se u narednom periodu intenzivnije raditi na promovisanju zdravog na?ina života, prevenciji, kontroli dijabetesa, objašnjavanju prava obolelih i edukaciji lekara.

 [RTS, 06.11.2007.] 

.

Dijabetes bolest koja polako ubija

Porast broja obolelih od še?erne bolesti

U Srbiji 50 odsto dijabeti?ara sazna da ima ovu bolest nakon pregleda o?nog dna, kada lekar ustanovi ošte?enja, a u svetu njih 17 odsto. še?erna bolest uzima najve?i danak u zemljama u razvoju, pa iako Srbija nije me?u prvima na ovoj crnoj listi, preventivi i boljoj informisanosti bi?e posve?ena ve?a pažnja.

Uskoro ?e obaveštenja o bolesti i olakšicama za pacijente stizati na ku?ne adrese gra?ana. Podaci kažu da od dijabetesa u Srbiji boluje oko 500.000 osoba.
– Dijabetes je ozbiljno i podmuklo oboljenje koje naj?eš?e po?inje neopaženo i bez simptoma. Ono što je još opasnije jeste pretpostavka da na svakog pacijenta koji ima še?ernu bolest dolazi po jedna osoba koja ne zna da je obolela – kaže dr Nebojša Lali?, predsednik Republi?ke stru?ne komisije za dijabetes.
Slepilo, amputacije i oboljenje nerava ?esto su posledice dijabetesa kod pacijenata koji nisu ni znali da boluju od ove bolesti, pa je neophodna preventiva i bolja informisanost gra?ana, naro?ito onih koji su u rizi?nim grupama, jer su me?u uzrocima obolevanja ?esto stres, nerviranje i potiskivanje besa.
Srbija u proteklim godinama beleži napredak u le?enju dijabetesa prvenstveno zahvaljuju?i boljoj snabdevenosti lekovima.
– Pacijenti su imali teško?e da u apotekama na?u bilo kakav insulin, a i onaj koji su nalazili, bio je u manjoj koncentraciji. Malobrojni su imali mogu?nost da koriste pen terapiju, dok je ve?ina primala insulin pomo?u šprica i igle. Danas svi insulinski zavisni pacijenti koriste standardni na?in le?enja insulinom u koncentraciji od sto jedinica po jednom mililitru, a znatan broj dijabeti?ara ostvaruje pravo na aparate i trake za merenje nivoa še?era u krvi i u urinu. Zdravstveno osiguranje snosi i sve troškove pen terapije – objasnila je Svetlana Vukajlovi?, direktorka Republi?ke zajednice zdravstvenog osiguranja.

Mere prevencije

  • fizi?ka aktivnost
  • peša?enje, šetnje bar pola sata
  • redovni obroci u isto ili sli?no vreme
  • sveže vo?e i povr?e 400 grama dnevno
  • crveno meso i piletina
  • kontrole še?era u krvi
  • održavanje normalne telesne težine

[Blic, 07.11.2007.]

.

Dijabetes opasna bolest

Beograd — Bolest povišenog še?era u krvi, s bolestima srca, malignim i bolestima plu?a, ?ini polovinu uzroka smrti u svetu.

Ministar zdravlja Srbije Tomica Milosavljevi? je naveo da je pre pet godina u Holandiji pri otkrivanju dijabetesa kod 17 odsto obolelih ve? došlo do posledica te bolesti, komplikacija na o?nom dnu, dok je u Srbiji u 50 odsto slu?ajeva takva situacija.

"Dijabetes tipa dva se u 80 odsto slu?ajeva može spre?iti zdravom ishranom i pove?anom fizi?kom aktivnoš?u", kaže Milosavljevi? i dodaje da je osnovna preventiva od svih bolesti prestanak pušenja.

Prema njegovim re?ima, še?erna bolest je ozbiljan sociomedicinski problem, a jedan od poslednjih koraka u borbi protiv te bolesti je izmena liste lekova.

Direktorka Zavoda za zdravstveno osiguranje Svetlana Vukajlovi? je rekla da su na listi lekova koje finansira taj zavod zastupljene sve dostupne vrste insulina koji se koristi u le?enju te bolesti u svetu.

"Poslednjih godina je prepolovljen broj obolelih od še?erne bolesti kojima su preko Zavoda obezbe?ene trakice za pra?enje nivoa še?era u krvi i onih sa insulinskim pumpicama", kaže Svetlana Vukajlovi?. Ona kaže da ?e uskoro obolelima od dijabetesa na ku?nu adresu biti dostavljan informator o njihovim pravima.

Predsednik Stru?ne komisije za dijabetes Nebojša Lali? je naveo da je u Srbiji pet odsto ljudi obolelo od dijabetesa i da je taj procenat pove?an jedan odsto u odnosu na prošlu godinu.

"še?erna bolest je osnovni uzro?nik slepila, popuštanja bubrega, amputacija koje nisu rezultat traume i oboljenja nerava u svetu", kaže Lali? i dodaje da su dve tre?ine sr?anih udara imali ljudi s povišenim nivoom še?era u krvi ili dijabeti?ari.

U Srbiji ima 300.000 ljudi obolelih od dijabetesa i još toliko onih koji su oboleli, a to ne znaju.

Dijabetes trenutno poga?a 246 miliona ljudi u svetu, a o?ekuje se da ?e taj broj porasti na 380 miliona do 2025. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je u decembru 2006. usvojila rezoluciju o borbi protiv dijabetesa, jedinu koja se odnosi na neku nezaraznu bolest.

 [Beta 07.11.2007.].