Vremenske promene i zdravlje

Vremenske promene smetaju i zdravim ljudima

Najugroženiji sr?ani bolesnici

Da vremenske promene deluju na zdravlje ljudi – potvr?eno je i proteklog vikenda kada su službe Hitne pomo?i širom Srbije imale i do 50 odsto više posla. Smenjivanje toplog i hladnijeg vremena, uz kišu i pove?ana isparenja, najviše je ugrozilo pacijente sa povišenim krvnim pritiskom i ostalim hroni?nim oboljenjima. Me?utim, nauka je dokazala, a lekarska praksa potvrdila, da ni fizi?ki i psihi?ki zdrave osobe nisu imune na promene koje se dešavaju u atmosferi.

Vikend je, prema izveštajima lekara, u Srbiji bio veoma buran za stariju populaciju, ali i za one mla?e koji su prethodne sedmice istrošili svoje energetske potencijale.
– Uz kolebljivo vreme, kišicu i isparenja, došlo je i do negativnih uticaja na zdravlje ljudi, i to ne samo kod starijih sugra?ana i hroni?nih bolesnika. Bilo je dosta i agresivnih pacijenata u teškim psihi?kim stanjima, jer kolebanje barometarskog pritiska uti?e i na psihu – objašnjava za „Blic“ dr Nada Macura iz beogradskog Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomo?.
Pored promenljivog prole?nog vremena na zdravlje ljudi, negativno uti?u i prekomerno pušenje i konzumiranje alkohola, povišen holesterol i še?er u krvi.
– Ipak, najteže je bilo hipertoni?arima. Povišen krvni pritisak se nikada ne sme zanemarivati. Do problema dolazi kada pacijenti uzimaju terapiju, ne mere krvni pritisak, a zatim nepripremljeni iza?u napolje na toplotu. Onda im se šire krvni sudovi i pada im pritisak koji je ve? oboren lekovima. Zato kolabiraju ili imaju problem sa ekstremno visokim ili niskim pritiskom – objašnjava dr Macura.

Najugroženije grupe bolesnika
Savremena nauka utvrdila je da u zavisnosti od uticaja vremena postoji 13 grupa bolesnika koji su prili?no osetljivi na vremenske prilike, me?u kojima su reumati?ari, astmati?ari, sr?ani bolesnici (angina pektoris, visok krvni pritisak), oni koji imaju ?ir na dvanaestopala?nom crevu i želucu, pacijenti koji pate od raznih psihi?kih tegoba, pre svega – psihoze.
Prema re?ima stru?njaka, astmati?ar oseti i reaguje u periodu od tri do 48 sati pre nego što do?e do nagle promene temperature i zato je dobro znati bioprognozu na osnovu koje lekar daje savet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi.
Ako bioklimatolozi kažu da ?e u odre?enom periodu biti ugrožene psihi?ki obolele osobe, upotreba leka za smirenje pre tog perioda omogu?i?e da se taj period gotovo i ne oseti. Vremenske promene fiziološki su stres na koji organizam pokušava da se prilagodi, a pri tom telo zdrave i telo bolesne osobe razli?ito reaguju.
Danas se smatra da grupa meteorotropnih bolesti – bolesti na ?ije pogoršanje može da uti?e vreme – obuhvata više od 50 oboljenja. Me?u meteorološke prilike koje najviše uti?u na pogoršanje bolesti ubrajaju se velike vru?ine, naro?ito ako nastupe naglo i u neuobi?ajeno doba godine, zatim velika hladno?a, nagla promena vazdušnog pritiska, vetrovi, naro?ito topli, magla, smog.
Letnje sparine i zimska hladno?a najve?a su pretnja onima koji pate od bolesti krvnih sudova.
Istraživanja uticaja vremena na pojavu sr?anog infarkta i plu?ne embolije ukazala su da najviše sr?anih udara ima zimi i u danima sa niskim vazdušnim pritiskom. U takvim prilikama preovladava obla?no, ?esto vetrovito, snežno ili kišno i veoma hladno vreme. Leti su infarkti naj?eš?i pri nestabilnom vremenu, posebno ako je propra?eno hladnim strujanjima s pljuskovima i grmljavinom. Akutni bolesnici, pre svega, reaguju na vremenske prilike s visokom vlagom i dužim trajanjem toplog perioda u hladnom delu godine i hladnog perioda u toplom delu godine.
Jasminka Smailagi?, samostalni savetnik za dinami?ku klimatologiju u Republi?kom hidrometeorološkom zavodu, smatra da zbog naglih promena meteoroloških parametara pate i osobe koje su psihi?ki i fizi?ki zdrave.
Te osobe pri naglim temperaturnim prelazima, pri promeni pritiska ili smera vetra, recimo, ose?aju glavobolju, postaju razdražljive, pate od nesanice, uznemirene su, spava im se ili imaju konstantno ose?aj umora. Me?utim, ukoliko nam je to povoljan period u životu, vremenski uticaj ?e se osetiti neznatno, ali ako se osoba ose?a kao da je došla „minus faza“, nepovoljni vremenski uslovi samo su kap u punu ?ašu.

Nigde bez flašice vode
Nau?nici su utvrdili da vetroviti i topli dani deluju depresivno na ?oveka i njegovo opšte raspoloženje i smanjuju u?inak na intelektualnom i fizi?kom planu. Kada duva jugo (topli vetar), zdravi mogu da osete pogoršanje raspoloženja. Kada je u vazduhu mnogo vlage, otežano je isparavanje znoja sa površine kože, a poznato je da sparni dani optere?uju srce kao da radi pod fizi?kim naporom. Depresivna stanja javljaju se u znatno pove?anom broju ve? posle trodnevnog obla?nog razdoblja.
Biometeorološka prognoza, nauka koja se bavi istraživanjem delovanja vremenskih promena na živa bi?a, u zapadnim zemljama veoma je razvijena, dok se kod nas mali broj lekara bavi tom oblaš?u.
Izu?avanje uticaja vremena na zdravlje je multidisciplinarna oblast, u kojoj u?estvuju prognosti?ar, klimatolog i lekar.
U našoj zemlji, u Republi?kom hidromoteorološkom zavodu, svakodnevno se vodi evidencija vremenskih faza, koje govore koji pacijenti su u kojim vremenskim uslovima ugroženi. Na osnovu tih podataka, stru?njaci RHMZ-a upozoravaju kog dana ?e odre?eni pacijenti biti ugroženi.
A pacijenti, kao i oni koji sebe smatraju zdravim, s obzirom na ?este promene vremenskih uslova moraju da vode ra?una o tome.
Oboleli ne smeju, isti?e dr Nada Macura, sami da ukidaju lekove.
– Uvek treba da procene pre izlaska u spoljnu sredinu da li i koliko mogu da šetaju. Garderoba treba da bude višeslojna, jer je veoma ?esto uzrok kolabiranja i pregrevanja. Još jedan bitan savet, naro?ito za starije sugra?ane, jeste da u šetnju ne odlaze bez flašice vode, ?ak i kada nije mnogo toplo – upozorava je dr Macura.

Saveti lekara
-smanjiti pušenje i unos alkohola
-redovno kontrolisati pritisak i holesterol
-pridržavati se terapije kod hroni?nih oboljenja

šlog je ?eš?i u prole?e
Prema poslednjim istraživanjima japanskih stru?njaka, moždani udar, u narodu poznatiji kao šlog, naj?eš?i je u prole?e. Iako je do sada vladalo mišljenje da se šlog lakše dobija tokom hladnih zimskih i prole?nih meseci, ova studija je pokazala da je najve?a u?estalost šloga u martu, aprilu i maju. Uzrok zašto je to tako još nije sasvim jasan.
– Moždani udar je oboljenje krvnih sudova koji hrane mozak, odnosno stanje u kome dolazi do naglog prekida cirkulacije, što dovodi do krvarenja ili pojave ugruška u krvnom sudu koji onemogu?ava nesmetani protok krvi. Samim tim, prekida se snabdevanje mozga krvlju i kiseonikom – objašnjava dr Vojin Risti?, neurolog poliklinike „Beograd“.

[Blic, 15.04.2008.] 

.

Leave a Reply