Veza dijabetesa i depresije

Oboleli od dijabetesa imaju više šanse da se kod njih razvije depresija i obrnuto, objavio je ?asopis Ameri?kog medicinskog udruženja

Istraživa?i na Univerzitetu “Džons Hopkins” u Baltimoru kažu da bi neki pacijenti trebalo da budu tretirani za dijabetes i depresiju istovremeno, zato što je otkrivena veza izme?u ta dva stanja.

Doktorka ?Ö¬†erita Golden i tim istraživa?a pratili su 5.000 pacijenata tokom tri godine i za to vreme su ustanovili da su u?esnici koji su imali ose?anje beznadežnosti, loš san i gubitak apetita – simptome depresije – imali više šanse za razvoj dijabetesa tipa 2 od onih koji nisu imali takve simptome.

Na osnovu tog istraživanja, doktorka Golden je zaklju?ila da depresija spre?ava ljude da brinu o svom zdravlju, kao i da oni koji pate od depresije imaju ve?e šanse da se ugoje i manje su fizi?ki aktivni.

Ona smatra da takvo ponašanje pove?ava rizik za razvoj dijabetesa tipa 2.

Istraživa?i su ustanovili da je mogu?e i obrnuto – ljudi koji imaju dijabetes tipa 2, imaju ve?e šanse da pate od depresije nego oni koji nemaju bolest.

Ljudi koji su pod tretmanom za dijabetes potencijalno su u riziku od razvoja depresije i, jednom kada je razviju, to može da uti?e na njihovu sposobnost da le?e svoj dijabetes, kaže Goldenova.

[Tanjug, 11.08.2008.]

Pročitaj više …

C vitamin smanjuje rizik od dijabetesa

Obilje C vitamina u ishrani može da umanji rizik obolevanja od dijabetesa tipa 2, pokazuje jedno novo britansko istraživanje, obavljeno na Institutu za metabolizam pri bolnici Adenbruk u Kembridžu.

U studiji sprovedenoj na sredove?nim i starijim muškarcima i ženama pokazalo se da su oni sa najvišim nivoom C vitamina u krvi pod znatno manjim rizikom da obole od dijabetesa tipa 2 tokom dvanaestogodišnjeg perioda u odnosu na ispitanike kod kojih je nivo C vitamnia u organizmu bio najniži, izveštava Rojters.
Kembridžski tim na, ?elu sa dr. Nitom Foruhi, je istraživanje obavio na 21.831 zdravoj osobi oba pola, starosti od 40 do 75 godina. Ispitanici su na po?etku studije dali detaljne podatke o svom zdravlju i na?inu života, a uzeta im je i krv da bi se ustanovio nivo C vitamina u njoj.
Tokom trajanja studije od dijabetesa tipa 2 razbolela su se 423 muškarca i 312 žena, ili ukupno oko 3,2 odsto ispitanika. Ispostavilo se da je verovatno?a obolevanja od ove bolesti za 62 odsto manja kod muškaraca i žena u ?ijoj je krvi konstatovano najviše C vitamina u odnosu na one kod kojih je registrovano najmanje tog vitamina.
Rezultat nije bio bitno druga?iji ni kada su u obzir uzeti i drugi faktori koji bi mogli da budu od uticaja na obolevanje od dijabetesa, kao što su starije godine, pol, istorija še?erne bolesti u porodici, konzumiranje alkohola ili pušenje, fizi?ka aktivnost i telesna masa. S obzirom da su vo?e i povr?e glavni izvor C vitamina, britanski stru?njaci preporu?uju njihovo što ?eš?e konzumiranje radi prevencije še?erne bolesti.

[Tanjug, 08.08.2008.]
Pročitaj više …

Privatnici protiv novih propisa

U svim zemljama pacijenti biraju gde ?e da se le?e, samo kod nas to nije slu?aj, kaže profesor dr Višeslav Hadži-Tanovi?, predsednik Udruženja privatnih lekara

Ve?ina lekara zaposlenih u privatnom i državnom zdravstvenom sektoru ne smatra da ?e zakon po kojem ?e od 11. decembra morati da se odlu?e za rad u jednoj ili drugoj službi, ili da pak podele radno vreme, doneti pozitivne promene. Mišljenje medicinara sa kojima su novinari našeg lista razgovarali jeste da ?e na gubitku biti pacijenti, a da, kako je najavljivano, ne?e do?i do osloba?anja radnih mesta i zapošljavanja velikog broja mladih lekara.

Profesor dr Višeslav Hadži-Tanovi?, predsednik Udruženja privatnih lekara, objašnjava da je ovde glavno pitanje da li ?e novim propisom pacijenti mo?i da dobiju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. On kaže da za privatne lekare nisu prioritetna pitanja da li ?e klinike da ?¢‚Ǩ?ærentiraju?¢‚Ǩ¬ù državne doktore i ho?e li neko da ima koju ?¢‚Ǩ?ætezgu?¢‚Ǩ¬ù više, ve? da treba uspostaviti poštenu tržišnu utakmicu kako bi pacijent mogao da bira gde ?e da se le?i i troši novac od svog osiguranja.

Dr Hadži-Tanovi? kaže da se privatnici s pravom pitaju zašto se njima ne dozvoli da, u interesu pacijenata, dopunski rade u državnim ustanovama.

?¢‚Ǩ‚čú U svim zemljama pacijenti biraju gde ?e da se le?e, samo kod nas to nije slu?aj. Neka se postave standardi i pravila igre za sve, jer treba dati šansu Ministarstvu da primeni evropske standarde. Ali, isto tako, treba bolesnicima omogu?iti dobru zdravstvenu zaštitu i da ne ?ekaju red za preglede ?¢‚Ǩ‚čú rekao je dr Hadži-Tanovi?.

On smatra da tako?e niko ne može da zabrani doktorima pravo da konsultuju jedni druge, jer u postavljanju nekih dijagnoza moraju da u?estvuju medicinari iz više ku?a.

Dr Draško Kara?inovi?, ?lan Radne grupa privatnih lekara i stomatologa za reformu zdravstva Južnoba?kog okruga, isti?e da je ostavljanje mogu?nosti da državni lekar radi privatno u državnoj ustanovi ili u privatnom sektoru o?igledan konflikt interesa.

?¢‚Ǩ‚čú Liste ?ekanja su duge za slu?ajeve koji nisu hitni i do pregleda pro?u i meseci. Me?utim, ako pacijent želi da plati, lekar može sve pretrage da obavi ve? isto popodne, u istoj ordinaciji, koja posle redovnog radnog vremena postaje mesto njegove privatne prakse.Te takozvane ve?ernje klinike pokazuju da postoje neiskoriš?eni kapaciteti za le?enje osiguranika ?¢‚Ǩ‚čú smatra Kara?inovi?, naglašavaju?i da je nedopustivo da državne ustanove koriste bolnice za li?ne interese.

On upozorava da dvojni rad državnog lekara ima brojne negativne efekte, poput smanjene produktivnosti, jer iskustvo govori da što je niža produktivnost u državnom sektoru, to je masovnije regrutovanje pacijenata za privatne aranžmane.

?¢‚Ǩ‚čú Mogu?nost dvojnog rada ugrožava kvalitet usluga i narušava eti?nost profesije. Brojni primeri s tragi?nim posledicama pokazuju da zaposleni lekari odre?ene intervencije rade pacijentima koje ?¢‚Ǩ?æprevla?e?¢‚Ǩ¬ù iz opremljenih državnih bolnica u neogovaraju?e privatne ustanove zbog ve?e zarade ?¢‚Ǩ‚čú rekao je Kara?inovi?.

Profesor dr Vojkan Stani?, predsednik Srpskog lekarskog društva, kaže da privatni lekari nisu zadovoljni ponu?enom novom organizacijom dopunskog rada u zdravstvenim ustanovama i da su izrazili želju da se preko SLD-a organizuje sastanak na kojem bi moglo da se do?e do nekih korisnih zaklju?aka.

?¢‚Ǩ‚čú Mislim da ponu?eno rešenje problema nije prava stvar, jer se to i ne može nazvati reformom. Nemam informacije i argumente zbog ?ega su nadležni odlu?ili da donesu takvo rešenje, a žao mi je što nisu kontaktirali naše strukovno udruženje da nas pitaju za mišljenje ?¢‚Ǩ‚čú istakao je dr Stani?.

Dr Nevenka Dimitrijevi?, portparol Sindikata lekara i farmaceuta, kaže da je ovde re? o velikoj nepoznanici za lekare u Srbiji, jer im još niko nije saopštio za šta konkretno treba da se odlu?e.

?¢‚Ǩ‚čú Pitanje je i kako ?e sada da rade oni lekari koji primaju dve plate, jer rade i u bolnicama i na Medicinskom fakultetu? Mislim da van radnog vremena treba da imamo pravo da obavljamo dodatni posao koji želimo. Neka nadležni kažu da li dozvoljavaju da, recimo, prodajemo pljeskavice u kiosku, ili ?e zabrana samo da važi za dodatni rad u privatnoj praksi ?¢‚Ǩ‚čú naglasila je dr Dimitrijevi?.

[Politika, 07/08/2008]
Pročitaj više …

Sveto drvo Inka umesto dijete

I dosad se nagadjalo da raznovrsne travke imaju lekovito, gotovo ?udotvorno svojstvo, me?utim, posle najnovijeg istraživanja nema?kih stru?njaka ono što je dosad spadalo u domen narodnog predanja, sada dobija nau?nu podlogu.

Testovi koje su nema?ki stru?njaci obavili na životinjama, pokazali su, naime, da tradicionalni biljni lek spravljen od kore drveta – ?ije nau?no ime glasi tabebuia impetiginosa, a narodno lapa?o ili sveto drvo Inka – može biti vrlo delotvoran u spre?avanju gojaznosti i sr?anih bolesti.

"Biljka je toliko lekovita da bi njen ekstrakt trebalo uvesti kao obavezan dodatak hrani. Pomaže ne samo smanjenju gojaznosti, ve? i ublažavanju rizika dijabetesa tipa 2 i uklanjanju opasnosti od infarkta", istakao je dr Nils Ros iz instituta "Maks Rubner" iz Karlsruea, u nau?nom radu koji je ovih dana predstavio na sastanku Društva za eksperimentalnu biologiju u Marselju, u Francuskoj.

Lapa?o je drvo koje raste u Latinskoj Americi – na prostoru od Meksika do severne Argentine. Raste do 35 metara visine i cveta od maja do avgusta. Cve?e mu je vrlo lepo – u vidu zvon?i?a ruži?aste boje. Inke su koru ove dragocene biljke koristili za kuvanje specijalne vrste ?ajnog napitka. To je deo narodnog predanja koje su do danas sa?uvali Indijanci Perua i Bolivije, odnosno autohtoni narodi ?ije pravo ime glasi Ke?ua i Ajmara.

Lek o kojem govori dr Ros spravlja se od unutrašnjeg dela kore drveta – kore koja sadrži kalijum, kalcijum, barijum, stroncijum i jod, ali ne sadži ni kafein ni tein. Drvo sadrži i snažan antibiotik po imenu lapa?on, koji ima toni?no dejstvo na organizam, piše Tanjug.

Dr Ros i njegova ekipa su uspeli da, eksperimentima nad pacovima, dokažu da ekstrakt kore tog drveta može da smanji nivo triglicerida u krvi. "Ovaj rezultat jasno pokazuje da bi navedeni ekstrakt mogao da se koristi u le?enju gojaznosti", naveo je u svom radu dr Ros.

Pošto se, medjutim, zna da je uzrok koronarne sr?ane bolesti i dijabetesa povezan i sa višim nivoom triglicerida u krvi, dr Ros je uveren da bi dodatak hrani, zasnovan na ekstraktu kore lapa?a, mogao da smanji rizik od pojave tih bolesti.

[MONDO, 02.08.2008.].

Pilule umesto vežbanja

Rešenje za one koji nemaju vremena da vežbaju ili ho?e da smršaju, a ne vole da rade vežbe stiže uskoro, jer su nau?nici uz pomo? geneti?kog inženjeringa napravli pilule koje imitiraju efekte vežbanja.

Istraživa?i koji su geneti?kim inženjeringom napravili "miševe maratonce" koji mogu da tr?e satima, kreirali su dve pilule koje podražavaju efekte tr?anja i radi predostrožnosti ve? imaju test na lek u slu?aju da sportisti pokušaju da varaju uz pomo? leka.

Lekovi oponašaju mnoge biološke, dobre strane vežbanja, ?ine da ?elije bolje sagorevaju masti i pove?avaju izdržljivost, naveo je Ronald Evans, istraživa? Instituta za biološke studije u Kaliforniji.

Jedna od pilula ?e jednog dana možda mo?i da poboljša u?inak vežbanja i treniranja, dok je druga više namenjena inertnijim osobama koje nisu ljubitelji vežbanja.

"Ako volite da vežbate, dopaš?e vam se ideja da imate bolje rezultate, a i ako ne volite, dopaš?e vam se ideja da imate rezultate uzimaju?i pilule," isti?e Evans.

Evans je zajedno sa kolegama, 2004. godine geneti?kim inženjeringom izmenio miša tako što je uklonjen deo gena PPAR-delta koji reguliše druge gene.

Geneti?ki izmenjen miš mogao je da tr?i duplo brže nego obi?an i ostajao mršav i pored ishrane izuzetno bogate mastima, nakon ?ega je usledilo traganje za lekom koji bi imitirao te efekte.

Stru?njaci su ispitivali GW1516, jedno iz grupe testiranih jedinjenja za lekove protiv dijabetesa i ekstremne gojaznosti.

Kod miševa se pokazalo da lek uti?e na gene, ali ne i na metabolizam-nisu mogli da tr?e ni malo brže.

Me?utim, nau?nici su se dosetili da imitiraju situaciju iz života ljudi: miševi su vežbali dva puta dnevno i pri tom je jedna grupi uzimala lek, a druga ne.

Svi miševi postigli su snažniji, ali su oni kojima je davan GW1516 mogli da tr?e ?ak 68 odsto duže.

I pored zapanjuju?eg dejstva leka, oni koji imaju probleme sa odumiranjem miši?a, slaboš?u ili su previše gojazni da bi mogli da vežbaju, ne bi imali koristi od njega.

To ih je navelo da se vrate na ispitivanje gena PPAR-delta ?ija jedna komponenta, protein kinaza, reguliše ?elijski i telesni metabolizam.

Njegovu funkciju imitira lek AICAR, koji je miševima omogu?io da tr?e 44 odsto duže.

"Ovo je lek koji je kao farmakološko vežbanje. Nakon ?etiri sedmice primanja leka, miševi su imali efekte kao da su vežbali," isti?e Evans.

Kako danas niko ne vežba preporu?enih 40 do 60 minuta dnevno, lek koji bi imitirao fizi?ku aktivnost bi bio od velike koristi, dodaju istraživa?i.

Oba leka još uvek su u fazi ispitivanja pa se ne nalaze na tržištu, ali kako ih je veoma lako napraviti, u toku je izrada testa da bi se retroaktivno utvrdilo da li su sportisti na Olimpijadi 2008. godine koristili sli?ne materije kao doping.

[RTS 01.08.2008.]

.

15 godina i 210 kila

krmePetnaestogodišnjakinja od 210 kila

LONDON – Petnaestogodišnjoj Britanki Džordžiji Dejvis hrana je poput heroina. Dnevno pojede ?ak 13.538 kalorija, dok je prose?noj 15-godišnjakinji potrebno 2.000 kalorija. Prejedanje bi moglo da je košta života, pa su je lekari upozorili na to da mora izgubiti oko – 100 kilograma.

– Ne mogu da napravim više od nekoliko koraka a da ne ostanem bez daha. Obolela sam i od dijabetesa, a lekari su mi rekli da mogu umreti u bilo kom trenutku. Kada se pogledam u ogledalu, rastužim se i pla?em. Znam da sam sama kriva za ovo što mi se doga?a, ali mi je teško da prestanem da jedem. Hrana mi je poput droge. Neki ljudi izaberu heroin, a ja sam odabrala hranu i sada me ubija – rekla je Dejvisova.

Jelovnik mlade Džordžije, koja je visoka 170 centimetara, sastoji se od gotovih jela, sendvi?a, velike koli?ine kikirikija, ?okolade, krompiri?a, sira i mleka. Lekari su joj rekli da težinu mora spustiti na 127 kilograma ili ?e umreti. Nada se da ?e to posti?i u akademiji u Americi koja pomaže gojaznim tinejdžerima da kilažu dovedu u red. Njena pri?a s prejedanjem zapo?ela je kada je imala samo pet godina i kada je ostala bez oca.

– Bila sam veoma vezana za oca, strašno mi nedostaje. Utehu sam pronašla u slatkišima i ?okoladi, a kada sam napunila sedam godina, imala sam oko 70 kilograma – priznala je Džordžija.

[Gra?anski list, 01.08.2008.]

.

Banja za odrasle od 11. avgusta

Banju pla?a osiguranje 

Program produžene rehabilitacije za insulin zavisne dijabeti?are u Specijalnoj bolnici "Merkur" u Vrnja?koj Banji po?e?e 11. avgusta.
Republi?ki zavod za zdravstveno osiguranje zakupio je 400 kreveta, a bolni?ki dan ?e pla?ati 2.340 dinara po pacijentu. O trošku osiguranja insulin zavisni dijabeti?ari na produženoj rehabilitaciji bi?e po 10 dana.
– Mese?no ?e na rehabilitaciju mo?i da ode 1.200 dijabeti?ara koji su na terapiji insulinom – kaže Vladan Ignjatovi? iz RZZO. – Prednost imaju novouvedeni pacijenti. Od po?etka ove godine insulinsku terapiju dobilo je 340 novih pacijenata. Njima su ve? upu?eni pozivi za produženu rehabilitaciju, a ostale ?emo pozivati po azbu?nom redu.
Dijabeti?ari ?e mo?i da idu na rehabilitaciju i "preko reda" ako ima slobodnih kapaciteta. Uputi se overavaju u mati?noj filijali osiguranja. Pacijentu je potreban uput za rehabilitaciju i poslednji nalaz lekara specijaliste kojim dokazuje da je na insulinskoj terapiji.
Tokom desetodnevne rehabilitacije u "Merkuru" insulin zavisni dijabeti?ari pro?i ?e preglede svih organa koje naj?eš?e ugrožava še?erna bolest- srca, centralnog nervnog sistema, bubrega, perifernih krvnih sudova. Cilj programa je da se kod insulin zavisnih dijabeti?ara poboljša regulacija nivoa še?era u krvi, ali i da se spre?e komplikacije ove bolesti.

[Ve?ernje novosti, 28.07.2008.].

Vegetarijanska ishrana

VEGETARIJANAC K'O SPARTANAC

Kvalitetna vegetarijanska ishrana, kao i post, iako podrazumevaju odricanje od odre?enih namirnica, nisu štetni po vaše zdravlje
Vegetarijanski na?in ishrane poreklom iz Indije danas ima sve više pristalica i u Srbiji. Razlozi za vegetarijanstvo mogu da budu razli?iti, od eti?kih, religijskih, duhovnih, preko ekoloških, do zdravstvenih. Pored moralne dileme da li bi trebalo ubijati životinje zarad ishrane, naj?eš?e polemike su i o tome da li je odricanje od mesa zdravo za organizam.

Prednosti

– smanjuje se koncentracija masno?a u krvi

– niži postotak pojedinih vrsta tumora

– vegetarijanci imaju prose?no nižu telesnu težinu

– niži krvni pritisak

– re?e obolevaju od dijabetesa tipa 2

Nutricionista Ljubomir Pfaf objašnjava da ovakav, iako restriktivan na?in ishrane, nije štetan ukoliko se ne preteruje, a na jelovniku su raznovrsne namirnice.

– Vegetarijanstvo poti?e sa Istoka i postoje tri osnovna oblika ovakve ishrane. To su ?isto vegetarijanstvo, koje podrazumeva da se jede isklju?ivo vo?e i povr?e. Ono je retko zastupljeno jer organizmu ne obezbe?uje dovoljno neophodnih belan?evina. Laktovegetarijanci u ishrani koriste mleko i mle?ne proizvode, dok ovovegetarijanci jedu i jaja. Ovakva ishrana nije štetna jer organizmu obezbe?uje potrebne koli?ine aminokiselina neophodnih za normalno funkcionisanje – objašnjava Ljubomir Pfaf.

U javnosti se ?esto mešaju vegetarijanstvo i post, kao na?ini ishrane kojima je zajedni?ko odricanje od mesa. Me?utim, post je deo skupa duhovnih praksi koje za cilj imaju pro?iš?enje duha i tela. Za razliku od vegetarijanstva, koji je konstantan na?in ishrane, post je periodi?an i strogo vremenski ograni?en.

Kada se radi o postu, Ljubomir Pfaf kaže da je naj?eš?a zabluda da je to gladovanje.

– Kod nas postoji predrasuda da ako postimo – gladujemo. To je apsolutno neta?no, jer postoji veliki broj namirnica koje su posne, a istovremeno veoma kalori?ne i zdrave. Tako?e ne smemo da zaboravimo da post podrazumeva ishranu ribom, koja je najkvalitetnija biološka namirnica. Pored ribe, tako?e je veoma zna?ajan i hranljivi sastav „šumskog mesa", odnosno pe?uraka – kaže Pfaf.

Nedostaci

– biljni proteini pokazuju manjak jedne ili više „esencijalnih" aminokiselina
(Me?utim, dok je prehrana uravnotežena s produktima soje, kao što je tofu, dotle manjak pojedinih aminokiselina ne dovodi do zdravstvenih poreme?aja)

– izbegavanje ribe može da dovede do nedostatka omega 3 masnih kiselina
(Omega 3kiseline služe za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Manjak može da se nadoknaditi uzimanjem lešnika, badema, pista?a)

– nedostatak vitamina B-12
(Vitamin B-12  zastupljen je u životinjskoj jetri, ali ga ima  i u integralnim žitaricama)

Polemikama o zdravstvenom aspektu vegetarijanstva i posta poslednjih dana doprinele su i informacije da se ?ak i Radovan Karadži? za vreme bekstva pridržavao ovakve ishrane. Uprkos godinama, lekarske kontrole su pokazale da je njegovo zdravlje odli?no.

– Vegetarijanski na?in ishrane, kao i post, nije štetan. Na takav na?in može da se hrani svaka osoba bez obzira na pol i godine. Me?utim, ono što je veoma važno jeste da imamo najmanje tri obroka dnevno, kao i da se hranimo raznovrsno. Ono što nije zdravo jesu razne dijete, zbog kojih ljudi gladuju u želji da smršaju. To mnogo više ugrožava zdravlje nego odricanje od mesa – kaže Pfaf.

Voda je veoma važna za normalno funkcionisanje našeg organizma, ali nikako ne bi trebalo da po receptu „?udotvornih" dijeta ili pod izgovorom posta na vodi samo ona bude na dnevnom jelovniku.

– Samo pijenje vode bez unošenja ostalih namirnica može da bude veoma opasno po zdravlje i da dovede do brojnih poreme?aja. Na prvom mestu, to su pad nivoa še?era i poreme?aj rada pankreasa, što vremenom polako dovodi do še?erne bolesti. Zato je veoma važno za želudac, pored te?nosti, da na svaka tri do ?etiri sata unosimo hranu, naravno u normalnim koli?inama – kaže Ljubomir Pfaf.

[Press, 28.07.2008.]

.

Velnes na radnom mestu

NJUJORK – Zdravlje zaposlenih donosi profit, ?ak i uštedama na zdravstvenom osiguranju, kako pokazuje primer ameri?kog preduze?a sa preko 500 zaposlenih. Ameri?ko preduze?e iz Nebraske Linkoln Industris izgleda kao svaki drugo proizvodno postrojenje u kojem radnici režu, savijaju, vare i poliraju ?elik za razne proizvode tipa ispušnih lonaca i cevi za motocikle, kamione i ostale mašine. Ipak, postoji bitna razlika.

Preduze?e zapošljava troje ljudi u punom radnom vremenu koji se brinu za zdravlje zaposlenih, masiraju ih i rastežu pre i posle smene. Preduze?e zahteva od svih zaposlenih tromese?ne zdravstvene preglede i godišnje testiranje krvi, vida i sluha. Ve? 16 godina posluju na taj na?in, i rezultati su više nego sjajni.

Zaposleni se rangiraju po fizi?koj spremi od platinastih preko zlatnih i srebrnih do onih koji nemaju medalje. Da bi postali platinasti zaposleni, trebate ispuniti svoj fitnes program i biti nepuša? – ako ne možete sami, kompanija ?e platiti seminar prestanka pušenja. Kada se domognete platinastog statusa, dobi?ete trodnevni pla?eni izlet svakog leta na jedan od najviših vrhova u Koloradu.

Ove se godine kvalifikovala skoro  petina zaposlenih, a njih 70 uspelo se popeti na vrh.
U ?emu je onda ušteda? Preduze?e pla?a upola manje troškove zdravstvenog osiguranja za svoje radnike od ostalih u regiji, režu?i na taj na?in troškove za 2 miliona dolara.

S obzirom da ih velnes program košta 400.000 dolara godišnje, ?ista zarada je više nego sjajna. Radnici u odli?noj kondiciji tako?e rade sigurnije, pa su troškovi odšteta za povrede na radu pali sa pola miliona dolara godišnje do pre pet godina na 10.000 dolara ove godine.

Prema re?ima direktora odela velnesa i poboljšanja života, preduze?e ne zahteva od svojih radnika da u?estvuju u programu. Ali, pre ili kasnije ih okolina jednostavno navede na novi stil života. Pla?eni su i razni fitnes programi i teretane, nudi se zdrava hrana i nutricionisti?ki saveti. A svi koji su se popeli na Mount Birstadt slažu se da je pogled s vrha jedinstven.

Kao što je i preduze?e u kojem rade. Pa nije ni ?udo da je izabrano za najpoželjnijeg poslodavca u kategoriji malih i srednjih preduze?a u SAD za 2007. godinu.

[Poslovna žena, 28. jul 2008.]

.

Završena letnja škola za decu u Vrdniku

U rehabilitacionom centru "Termal’’ u Vrdniku, završena je letnja škola za decu dijabeti?are koju je ove godine poha?alo više od 100 mališana uzrasta od sedam do 11 godina. Cilj škole je bio da se polaznici obu?e da sami odre?uju nivo še?era u krvi i insulinsku terapiju, kao i da im se predstave mogu?nosti fizi?kih aktivnosti i primerene ishrane koja spre?ava dalje komplikacije. Prema poslednjim podacima u Vojvodini ima oko 1.000 dece obolele od dijabetesa, od ?ega tip 1 ima dosta odoj?adi, a tip 2 se naj?eš?e javlja u pubertetu usled prekomerne težine, te stru?njaci savetuju roditeljima ?ija deca pokazuju predispoziciju ka gojenju da im sprovedu poseban režim ishrane koji na prvom mestu podrazumeva ukidanje "brze hrane’’ i više fizi?kih aktivnosti. Projekat je finansirao sa dva miliona 375 hiljada dinara Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo.

[Danas, 24.07.2008.]

.