Miševi otporni na gojenje

London — Grupa nau?nika je uspela da razvije vrstu miševa koji su otporni na gojenje, objavio je britanski nau?ni ?asopis “Nej?er neurosajens”.

Nau?nici su primetili, blokiraju?i u mozgu miševa proizvodnju neurotransmitora “gabe”, da te životinje ne mogu da postanu gojazne zbog unošenja hrane, ?ak i ukoliko previše jedu.

Istraživa?i su najpre ispitivali šta to u mozgu miševa obezbe?uje ravnotežu izme?u konzumiranih namirnica i potrošene energije.

Oni su potom razvili vrstu mutiranih miševa ?iji mozak ne proizvodi neurotransmitor “gabu” u delu mozga koji kontroliše glad.

Daju?i uobi?ajenu hranu grupi mutiranih miševa i grupi obi?nih miševa, nau?nici su konstatovali da je njihova telesna težina ista.

Kada je, me?utim, obema grupama miševa davana u velikim koli?inama veoma masna hrana, prime?eno je da se mutirani miševi mnogo manje goje od obi?nih.

Nau?nici tu pojavu objašnjavaju bržim trošenjem unete energije u organizmu mutiranih miševa, nego u organizmu obi?nih.

Radi se o otkri?u koje nije direktno primenjivo na ljude, ali bi moglo da posluži za razvoj novih terapija protiv gojaznosti

[Tanjug, 14.08.2008.]

Pročitaj više …

Humanitarna izložba Udruženja Ars akademija

NOVI SAD – U Muzeju Vojvodine (Dunavska 37) u utorak, 26. avgusta u 20 sati bi?e otvorena prodajna izložba slika i skulptura humanitarnog karaktera pod nazivom Svi naši prijatelji, u organizaciji Udruženja “Ars akademija”. Prihod ostvaren aukcijskom prodajom umetni?kih dela bi?e prosle?en ustanovama na teritoriji Vojvodine koje pomažu deci oboleloj od dijabetesa. “Od novca koji prikupimo aukcijskom prodajom slika, deo sredstava i?i ?e za štampanje brošure koja ?e koristiti deci i roditeljima, a drugi deo za renoviranje i poboljšavanje gra?evinsko-tehni?kih uslova na de?jem odeljenju”, istakao je ju?e profesor dr Jovan Vlaški. Svoje radove ?e izložiti ?lanovi Udruženja “Ars akademija”, akademski slikari: Jelica Gajin, Jovan Lubarda, Jovana Terzi? Melantijevi?, Jovica Pani?, Laslo Sila?i, Margarita Treboganova, Mateja Risti?, Milijanko Miholj?i?, Milan Vukovi?, Miodrag M. Miljkovi?, Danilo Vuksanovi?, Sibila Petenji Arbutina, Olgica Stefanovi?, Vedran Ostoji?, Vladimir Vještica, grafi?arka Olivera Pani?, vajar Zoran Pecin i multimedijalni umetnik željko Savi?.

[Gra?anski list, 11.08.2008.]

Pročitaj više …

Debljina je “zarazna”

Debljina može biti “zarazna”, pokazalo je istraživanje me?unarodne grupe nau?nika, koje je ustanovilo da se mnogi ljudi sa viškom telesne težine prijatnije ose?aju okruženi sebi sli?nima.

Ovo, donekle može da objasni rapidan rast broja ljudi sa težinom ve?om od preporu?ene u svetu, zaklju?ili su nau?nici.

Oni objašnjavaju da je norma, po kojoj se odre?uje osoba prose?ne težine iz godine u godinu sve ve?a, što predstavlja “vrzino kolo debljine”.

“Zaklju?ili smo da je ljudsko ponašanje u velikoj meri motivisano upore?ivanjem. Ukoliko to ne shvatite, teško ?ete razumeti navalu prekomerne težine u svetu”, izjavio je istraživa? Endru Osvald sa britasnkg univerziteta u Vorviku. On smatra da je “razumevanje sociologije debljine mnogo važnije od razumevanja biologije”.

Prošle godine ura?ena je studija koja je pokazala da je mnogo verovatnije da ?e debeli biti oni ljudi ?iji su prijatelji i ?lanovi porodice ljudi sa viškom težine.

U najnovijoj analizi, predstavljenoj ove sedmice, oni su uporedili podatke iz 29 evropskih zemalja.

Podaci su pokazali da više od tre?ine Evropljana misli da su preteški, a da procenat raste proporcionalno sa obrazovnom strukturom ispitivanih.

Me?utim – a ovo je naro?ito o?igledno kod žena – zadovoljstvo sopstvenom težinom je u direktnoj zavisnosti od prose?ne težine žena njihovih godina u njihovom okruženju.

I debeli muškraci su bili zadovoljniji ukoliko su se kretali u krugu onih koji baš nisu vitki.

[RTS, 10. 08.2008.]

Pročitaj više …

Unija poslodavaca: Obesmišljeno zdravstveno osiguranje

Ovde možete preuzeti originalno saopštenje Unije poslodavaca (pdf, 872 Kb)

Unija poslodavaca Srbije izrazila je ju?e negodovanje zbog novih propisa u oblasti zdravstva koji treba da stupe na snagu polovinom decembra, tvrde?i da je njima Ministarstvo zdravlja obesmislilo zdravstveno osiguranje.

U protestu Unije je istaknuto da se najavljenim rešenjima zaposlenim gra?anima “dvaput napla?uje ista medicinska usluga” i da su stoga novi propisi “krajnje nekorektni prema obveznicima zdravstvenog osiguranja”.

“Zaposlenima se od zarada ve? odbija 12,3 odsto za zdravstveno osiguranje, a sada ?e biti prinu?eni da dodatno plate kako bi ih odmah pregledali isti lekari u državnim zdravstvenim ustanovama”, navedeno je u saopštenju Unije poslodavaca.

“Predlog da lekari u državnim medicinskim ustanovama iste one pacijente koji nekoliko meseci ?ekaju na pregled prime u ve?ernjim satima samo za mnogo ve?e pare bezobrazluk je i plja?ka gra?ana”, objasnio je predsednik Unije Stevan Avramovi? i zapitao zašto se onda uopšte pla?a zdravstveno osiguranje.

Unija poslodavaca Srbije smatra da je Ministarstvo zdravlja “grubo narušilo eti?ke kodekse i norme demokratskog društva” time što je najavilo uvo?enje novih propisa bez konsultacija s udruženjima lekara i pacijenata, samom Unijom i reprezentativnim sindikatima u republici koji su potpisnici Opšteg kolektivnog ugovora u oblasti zdravstva.

[Gra?anski list, 12.08.2008.]

Pročitaj više …

Kognitivni problemi vezani za trajanje i težinu dijabetesa

Obolevanje od dijabetesa pre 65. godine i teži oblik ove bolesti mogu da budu faktori od zna?aja za blago kognitivno ošte?enje kod osoba starijih od sedamdeset godina, zaklju?ili su ameri?ki istraživa?i sa klinike Mejo.

Termin “blago kognitivno ošte?enje” koristi se za prelazno stanje izme?u onog koje se normalno javlja sa starenjem i demencije, objašnjava Rojters.
Neka ranija istraživanja dovela su u vezu tzv. “blage kognitivne poteško?e” i dijabetes. Slaba kontrola še?era u krvi može vremenom da rezultira gubitkom moždanih ?elija, a dijabetes pove?ava i rizik od kardiovaskularnih bolesti i šloga.
Dr Rouzbad Roberts, vo?a istraživanja na klinici Mejo i njene kolege pratili su nekoliko godina 1.969 ljudi starosti od 70 do 80 godina, koji 2004. godine nisu bili dementni. Od navedenog broja, 356 u?esnika su bili dijabeti?ari.
Procenat dijabeti?ara i onih koji to nisu me?u ispitanicima kod kojih se u pra?enom periodu razvilo blago kognitivno ošte?enje bio je dosta sli?an (20,1 prema 17,7 odsto).
Me?utim, me?u dijabeti?arima je sklonost kognitivnom ošte?renju bila izrazito ve?a kod onih koji su se razboleli pre 65. godine, koji od še?erne bolesti pate deset i više godina, le?eni su insulinom i koji su imali dijabeti?arske komplikacije.
Ameri?ki istraživa?i smatraju da je to zato što se kod še?erne bolesti vremenom pove?ava rizik od ošte?enja malih krvnih sudova. Takvo ošte?enje, izme?u ostalog, dovodi i do bolesti oka karakteristi?ne za dijabeti?are, koja se naziva dijabeti?arska retinopatija. Ustanovljeno je da su oni ispitanici še?eraši, koji su patili od ovog obolejanja oka, tako?e bili pod dvostruko ve?im rizikom i od blagog kognitivnog ošte?enja.

[Tanjug, 12.08.2008.]

Pročitaj više …

Veza dijabetesa i depresije

Oboleli od dijabetesa imaju više šanse da se kod njih razvije depresija i obrnuto, objavio je ?asopis Ameri?kog medicinskog udruženja

Istraživa?i na Univerzitetu “Džons Hopkins” u Baltimoru kažu da bi neki pacijenti trebalo da budu tretirani za dijabetes i depresiju istovremeno, zato što je otkrivena veza izme?u ta dva stanja.

Doktorka ?Ö¬†erita Golden i tim istraživa?a pratili su 5.000 pacijenata tokom tri godine i za to vreme su ustanovili da su u?esnici koji su imali ose?anje beznadežnosti, loš san i gubitak apetita – simptome depresije – imali više šanse za razvoj dijabetesa tipa 2 od onih koji nisu imali takve simptome.

Na osnovu tog istraživanja, doktorka Golden je zaklju?ila da depresija spre?ava ljude da brinu o svom zdravlju, kao i da oni koji pate od depresije imaju ve?e šanse da se ugoje i manje su fizi?ki aktivni.

Ona smatra da takvo ponašanje pove?ava rizik za razvoj dijabetesa tipa 2.

Istraživa?i su ustanovili da je mogu?e i obrnuto – ljudi koji imaju dijabetes tipa 2, imaju ve?e šanse da pate od depresije nego oni koji nemaju bolest.

Ljudi koji su pod tretmanom za dijabetes potencijalno su u riziku od razvoja depresije i, jednom kada je razviju, to može da uti?e na njihovu sposobnost da le?e svoj dijabetes, kaže Goldenova.

[Tanjug, 11.08.2008.]

Pročitaj više …

C vitamin smanjuje rizik od dijabetesa

Obilje C vitamina u ishrani može da umanji rizik obolevanja od dijabetesa tipa 2, pokazuje jedno novo britansko istraživanje, obavljeno na Institutu za metabolizam pri bolnici Adenbruk u Kembridžu.

U studiji sprovedenoj na sredove?nim i starijim muškarcima i ženama pokazalo se da su oni sa najvišim nivoom C vitamina u krvi pod znatno manjim rizikom da obole od dijabetesa tipa 2 tokom dvanaestogodišnjeg perioda u odnosu na ispitanike kod kojih je nivo C vitamnia u organizmu bio najniži, izveštava Rojters.
Kembridžski tim na, ?elu sa dr. Nitom Foruhi, je istraživanje obavio na 21.831 zdravoj osobi oba pola, starosti od 40 do 75 godina. Ispitanici su na po?etku studije dali detaljne podatke o svom zdravlju i na?inu života, a uzeta im je i krv da bi se ustanovio nivo C vitamina u njoj.
Tokom trajanja studije od dijabetesa tipa 2 razbolela su se 423 muškarca i 312 žena, ili ukupno oko 3,2 odsto ispitanika. Ispostavilo se da je verovatno?a obolevanja od ove bolesti za 62 odsto manja kod muškaraca i žena u ?ijoj je krvi konstatovano najviše C vitamina u odnosu na one kod kojih je registrovano najmanje tog vitamina.
Rezultat nije bio bitno druga?iji ni kada su u obzir uzeti i drugi faktori koji bi mogli da budu od uticaja na obolevanje od dijabetesa, kao što su starije godine, pol, istorija še?erne bolesti u porodici, konzumiranje alkohola ili pušenje, fizi?ka aktivnost i telesna masa. S obzirom da su vo?e i povr?e glavni izvor C vitamina, britanski stru?njaci preporu?uju njihovo što ?eš?e konzumiranje radi prevencije še?erne bolesti.

[Tanjug, 08.08.2008.]
Pročitaj više …

Privatnici protiv novih propisa

U svim zemljama pacijenti biraju gde ?e da se le?e, samo kod nas to nije slu?aj, kaže profesor dr Višeslav Hadži-Tanovi?, predsednik Udruženja privatnih lekara

Ve?ina lekara zaposlenih u privatnom i državnom zdravstvenom sektoru ne smatra da ?e zakon po kojem ?e od 11. decembra morati da se odlu?e za rad u jednoj ili drugoj službi, ili da pak podele radno vreme, doneti pozitivne promene. Mišljenje medicinara sa kojima su novinari našeg lista razgovarali jeste da ?e na gubitku biti pacijenti, a da, kako je najavljivano, ne?e do?i do osloba?anja radnih mesta i zapošljavanja velikog broja mladih lekara.

Profesor dr Višeslav Hadži-Tanovi?, predsednik Udruženja privatnih lekara, objašnjava da je ovde glavno pitanje da li ?e novim propisom pacijenti mo?i da dobiju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. On kaže da za privatne lekare nisu prioritetna pitanja da li ?e klinike da ?¢‚Ǩ?ærentiraju?¢‚Ǩ¬ù državne doktore i ho?e li neko da ima koju ?¢‚Ǩ?ætezgu?¢‚Ǩ¬ù više, ve? da treba uspostaviti poštenu tržišnu utakmicu kako bi pacijent mogao da bira gde ?e da se le?i i troši novac od svog osiguranja.

Dr Hadži-Tanovi? kaže da se privatnici s pravom pitaju zašto se njima ne dozvoli da, u interesu pacijenata, dopunski rade u državnim ustanovama.

?¢‚Ǩ‚čú U svim zemljama pacijenti biraju gde ?e da se le?e, samo kod nas to nije slu?aj. Neka se postave standardi i pravila igre za sve, jer treba dati šansu Ministarstvu da primeni evropske standarde. Ali, isto tako, treba bolesnicima omogu?iti dobru zdravstvenu zaštitu i da ne ?ekaju red za preglede ?¢‚Ǩ‚čú rekao je dr Hadži-Tanovi?.

On smatra da tako?e niko ne može da zabrani doktorima pravo da konsultuju jedni druge, jer u postavljanju nekih dijagnoza moraju da u?estvuju medicinari iz više ku?a.

Dr Draško Kara?inovi?, ?lan Radne grupa privatnih lekara i stomatologa za reformu zdravstva Južnoba?kog okruga, isti?e da je ostavljanje mogu?nosti da državni lekar radi privatno u državnoj ustanovi ili u privatnom sektoru o?igledan konflikt interesa.

?¢‚Ǩ‚čú Liste ?ekanja su duge za slu?ajeve koji nisu hitni i do pregleda pro?u i meseci. Me?utim, ako pacijent želi da plati, lekar može sve pretrage da obavi ve? isto popodne, u istoj ordinaciji, koja posle redovnog radnog vremena postaje mesto njegove privatne prakse.Te takozvane ve?ernje klinike pokazuju da postoje neiskoriš?eni kapaciteti za le?enje osiguranika ?¢‚Ǩ‚čú smatra Kara?inovi?, naglašavaju?i da je nedopustivo da državne ustanove koriste bolnice za li?ne interese.

On upozorava da dvojni rad državnog lekara ima brojne negativne efekte, poput smanjene produktivnosti, jer iskustvo govori da što je niža produktivnost u državnom sektoru, to je masovnije regrutovanje pacijenata za privatne aranžmane.

?¢‚Ǩ‚čú Mogu?nost dvojnog rada ugrožava kvalitet usluga i narušava eti?nost profesije. Brojni primeri s tragi?nim posledicama pokazuju da zaposleni lekari odre?ene intervencije rade pacijentima koje ?¢‚Ǩ?æprevla?e?¢‚Ǩ¬ù iz opremljenih državnih bolnica u neogovaraju?e privatne ustanove zbog ve?e zarade ?¢‚Ǩ‚čú rekao je Kara?inovi?.

Profesor dr Vojkan Stani?, predsednik Srpskog lekarskog društva, kaže da privatni lekari nisu zadovoljni ponu?enom novom organizacijom dopunskog rada u zdravstvenim ustanovama i da su izrazili želju da se preko SLD-a organizuje sastanak na kojem bi moglo da se do?e do nekih korisnih zaklju?aka.

?¢‚Ǩ‚čú Mislim da ponu?eno rešenje problema nije prava stvar, jer se to i ne može nazvati reformom. Nemam informacije i argumente zbog ?ega su nadležni odlu?ili da donesu takvo rešenje, a žao mi je što nisu kontaktirali naše strukovno udruženje da nas pitaju za mišljenje ?¢‚Ǩ‚čú istakao je dr Stani?.

Dr Nevenka Dimitrijevi?, portparol Sindikata lekara i farmaceuta, kaže da je ovde re? o velikoj nepoznanici za lekare u Srbiji, jer im još niko nije saopštio za šta konkretno treba da se odlu?e.

?¢‚Ǩ‚čú Pitanje je i kako ?e sada da rade oni lekari koji primaju dve plate, jer rade i u bolnicama i na Medicinskom fakultetu? Mislim da van radnog vremena treba da imamo pravo da obavljamo dodatni posao koji želimo. Neka nadležni kažu da li dozvoljavaju da, recimo, prodajemo pljeskavice u kiosku, ili ?e zabrana samo da važi za dodatni rad u privatnoj praksi ?¢‚Ǩ‚čú naglasila je dr Dimitrijevi?.

[Politika, 07/08/2008]
Pročitaj više …

Sveto drvo Inka umesto dijete

I dosad se nagadjalo da raznovrsne travke imaju lekovito, gotovo ?udotvorno svojstvo, me?utim, posle najnovijeg istraživanja nema?kih stru?njaka ono što je dosad spadalo u domen narodnog predanja, sada dobija nau?nu podlogu.

Testovi koje su nema?ki stru?njaci obavili na životinjama, pokazali su, naime, da tradicionalni biljni lek spravljen od kore drveta – ?ije nau?no ime glasi tabebuia impetiginosa, a narodno lapa?o ili sveto drvo Inka – može biti vrlo delotvoran u spre?avanju gojaznosti i sr?anih bolesti.

"Biljka je toliko lekovita da bi njen ekstrakt trebalo uvesti kao obavezan dodatak hrani. Pomaže ne samo smanjenju gojaznosti, ve? i ublažavanju rizika dijabetesa tipa 2 i uklanjanju opasnosti od infarkta", istakao je dr Nils Ros iz instituta "Maks Rubner" iz Karlsruea, u nau?nom radu koji je ovih dana predstavio na sastanku Društva za eksperimentalnu biologiju u Marselju, u Francuskoj.

Lapa?o je drvo koje raste u Latinskoj Americi – na prostoru od Meksika do severne Argentine. Raste do 35 metara visine i cveta od maja do avgusta. Cve?e mu je vrlo lepo – u vidu zvon?i?a ruži?aste boje. Inke su koru ove dragocene biljke koristili za kuvanje specijalne vrste ?ajnog napitka. To je deo narodnog predanja koje su do danas sa?uvali Indijanci Perua i Bolivije, odnosno autohtoni narodi ?ije pravo ime glasi Ke?ua i Ajmara.

Lek o kojem govori dr Ros spravlja se od unutrašnjeg dela kore drveta – kore koja sadrži kalijum, kalcijum, barijum, stroncijum i jod, ali ne sadži ni kafein ni tein. Drvo sadrži i snažan antibiotik po imenu lapa?on, koji ima toni?no dejstvo na organizam, piše Tanjug.

Dr Ros i njegova ekipa su uspeli da, eksperimentima nad pacovima, dokažu da ekstrakt kore tog drveta može da smanji nivo triglicerida u krvi. "Ovaj rezultat jasno pokazuje da bi navedeni ekstrakt mogao da se koristi u le?enju gojaznosti", naveo je u svom radu dr Ros.

Pošto se, medjutim, zna da je uzrok koronarne sr?ane bolesti i dijabetesa povezan i sa višim nivoom triglicerida u krvi, dr Ros je uveren da bi dodatak hrani, zasnovan na ekstraktu kore lapa?a, mogao da smanji rizik od pojave tih bolesti.

[MONDO, 02.08.2008.].