Cirkularno pismo RZZO

prva stranaOvih dana 60.000 osoba sa dijabetesom koje primaju insulin u Srbiji na ku?nu adresu dobijaju cirkularno pismo od RZZO, namenjeno informisanju o dijabetesu i pravima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Kako ?elnici RZZO nisu razmišljali o tome da ?e ovo pismo dobiti i deca, ve? su poslali isto pismo svim osiguranicima iz baze podataka, molimo sve roditelje da obrate pažnju kako pismo ne bi dospelo u ruke njihove dece. Ovo isti?emo iz razloga što tekst pisma uopšte nije primeren de?ijem uzrastu, niti je u skladu sa savremenim stilom života koji treba da vode osobe sa dijabetesom, za koji se moderna medicina zalaže.

Ovaj dopis smatramo lošim pokušajem reklamiranja RZZO, dostavljenim svima nama na najbezobrazniji na?in.

Zahvaljujemo na saradnji.

Vaš Diabeta.net, 30.11.2007. 

Pro?itajte neke od komentara na pismo:

"… Htela sam da trazim tel. od republickog zavoda ali ne znam kome da se obratim? Da li se oni pitaju posto su adresu stavili ime mog deteta verovatno onda znaju i koliko ima god.da li uopste treba da se nadju ovakva pitanja i sta bi dete reklo da je on procitao ovo. Mi kao roditelji smo se pomirili sa tim da on ima diabetes i polako ga uhodavamo u sve,a kako detetu od 8 god reci zasto je diabetes to sto su oni napisali. Kad su vec poslali pismo na njegovo ime onda su mogli deci svoj posto predpostavljam da je jos neko dobio ovakvo pismo da napisu nesto lepo i pozitivno jer mi je vise muka od negativnih sagovornika i o komentarima na racun diabetesa. Ako vec ucim dete kako da sve ovo prebrodi na najlaksi nacin necu dozvoliti da mi vise dolaze ovakva pisma…"


 "… ONI NISU NORMALNI!!!…" 


  "… Tako da nemam rechi o ovim "briznim" ljudima za detence od 8 godina , koje sigurno vishe zna od njih. Hvala Bogu te nije stiglo u njegove ruke. Dete bi se isprepadalo. A veceg ubice od straha ili panike nema. To trebate isterati do kraja, da biste prekinuli ubuduce takvu glupu dostavu poshte detetu. Danas su tako napisali a sutra ko zna kako…"


"… Dakle, nije se odnosilo na one koji paze, a najmanje je to potrebno da cuju deca, kao i njihovi roditelji. To je ono – da te obeshrabri u startu. Sramota…"


"Bože….Jel to zbog 29. Novembra? Mislim Sv. Avnojsija?"


 "… Upravo sam procitao.. ono je cista komedija. Prvo sto me interesuje – smiju li oni da daju onakve zdravstvene savjete i da donose onakve zakljucke? Setajte najmanje 30 minuta? Jedite po planu? itd itd.. smijesno. Po njima smo svi isti, po sablonu, nema razlike izmedju tipa 1 i 2, izmedju onih na spricama i pumpasa itd.
Ono sto mi prvo pade na pamet, onako iz dna duse, je da osobu koja je ovo napisala, prastam mu/joj gramaticke greske i recenice tipa "…polako ostecuju najsitnije krvne sudove u celom telu i pocinju da stradaju pojedini organi" (?!?! sjedi, kec!), kao i one koji stoje iza svega ovoga treba naci i nasamarati, onako posteno…"


 "… Cilj projekta:
Etika-pomo??
– promašaj i ogromna šteta
Informisanje?
– "jes' ti ?eš da mi kažeš"
Edukacija?
– "stru?na"
– odgovor na aktivnost i frku oko PEN-ova i sl.???
– možda i eventualno dobijena donacija od strane me?unarodne zajednice pa je treba potrošiti!?
EPP??? – Komercijalni?
– e, to je ve? možda uvod u takozvano "obavezno dobrovoljno zdravstveno osiguranje"!!! U SLO poznato ve? 15-tak godina!??? Ne znam zašto je izabrana baš grupa diabeti?ara? Ko zna možda sli?no pismo kruži i za ostale rizi?ne grupe?

Procena troškova:
300.000 diabeti?ara x 30 din (paušalna ocena) PTT usluge = 9.000.000 din
300.000 x 10 din materialni troškovi (koverte, papir, štampa, lizanje-lepljenje koverti) = 3.000.000 din
"Autorski honorar Genija" = 3.000.000 din
Odobrenje projekta ???????????????????????
——————————————–
Procena: 20 mil din iliti 250.000 €
Rezime: Nešto (opet) smrdi u državi danskoj…"

.

Rekreacija za ceo komšiluk

Gra?ani sami sebi napravili fitnes centar

U Mesnoj zajednici "Zeleni venac", u Pop Lukinoj 17, ju?e je otvoren prvi besplatan fitnes centar u gradu. Gra?ani su ga sami opremili spravama za vežbanje, od novca koji su sakupili u?estvuju?i u tv emisijama izvla?enja "Loto" brojeva.

 fitnes

 željni rekreacije, stanovnici Zelenog venca koji su dobili nagrade gostuju?i na izavla?enju brojeva igre na sre?u, odlu?ili su da ih udruže i tako su prikupili 1.400 evra. Od "loto" novca kupili su spravu za ja?anje miši?a, elektri?nu traku za tr?anje, spravu za trbušne miši?e, stepere, lopte, sobni bicikl, muzi?ku liniju i ku?ni bioskop. Akciji su se priklju?ili i ku?ni saveti iz Kara?or?eve 36, Gavrila Principa 16 i Kraljevi?a Marka 12 i priložili sto za stoni tenis, spravu za nordijsko tr?anje i spravu za vežbe nogu.
Ve? na samom otvaranju, fitnes centar je bio pun rekreativaca koji su zdušno prionuli na vežbanje.
– Ideja o besplatnom treningu je odli?na, i žao mi je što to nisu pre smislili. Terniram fudbal, pa ?e mi vežbanje ovde biti dodatni vid rekeracije – ispri?ala nam je Desanka Buri? (17) koju smo prekinuli u vežbanju trbušnjaka.
Prostorije u kome je fitnes centar bi?e i renovirane slede?e godine i opremiljene ogledalima. Otavaranje fitnes centara izazvalo je veliko interesovanje gra?ana, kako mla?ih tako i starijih i to iz svih opština.
– Prioritet imaju gra?ani naše opštine. Ovde ?e se osim vežbanja na spravama, vežbati i aerobik, "vorkaut", vežbe sa loptama… U po?etku ?emo raditi radnim danima, a vremenom ?emo uvesti i vikend – kaže Zorica štulovi?, šef Odseka za mesnu samoupravu.
Oni koji se još uvek nisu prijavili za besplatno vežbanje mogu to da u?ine na broj telefona 2632 – 356.

Besplatan aerobik
Slede?e nedelje po?injemo sa aerobikom u Mesnoj zajednici "Vojvoda Miši?" u Dunavskoj ulici. Uskoro ?emo program besplatnog vežbanja proširiti na sve mesne zajednice opštine Savski venac – kaže Zorica štulovi?, šef Odseka za mesnu samoupravu, koja ?e i voditi treninge, jer se ve? 10 godina bavi aerobikom.

Zdravo i telo i duh
Centar za rekreaciju u Mesnoj zajednici "Zeleni venac" otvoren je u okviru akcije "Fitnesom do zdravlja" koju je pokrenula opština Savski venac zbog gra?ana koji bi želeli da se bave sportom ali za to nemaju dovoljno novca.
– Ovo je prilika da zainteresovani gra?ani kroz jedan vid druženja razvijaju sportski duh i poboljšaju svoje zdravstveno stanje – rekao je Miloš Kova?evi?, savetnik Predsednika ove opštine.

[Blic, 24.11.2007] 

.

“Pametna” kolica za kupovinu

 

kolica

 

Kupci u velikim samoposlugama u svetu uskoro ?e mo?i da kontrolišu svoju liniju zahvaljuju?i 'inteligentnim" kolicima koja ?e ih upozoravati ako kupe suviše proizvoda koji nisu baš dijetalni.

Ova "haj tek" kolica ima?e kompjuterski ekran i ?ita? bar kodova. Kupac ?e tako biti informisan o nutritivnim, kalorijskim i drugim vrednostima skeniranog proizvoda, kao i o tome da li doprinosi zagadjenju životne sredine.

"Potroša?i žele ?ita?e bar kodova na svojim kolicima u supermarketima kako bi mogli da procene nutritivnu vrednost proizvoda i budu upozoreni ukoliko su prevazišli 'kalorijski budžet'", izjavio je predstavnik firme za tehnološke usluge EDS.

Istraživanje kojim je bilo obuhva?eno preko hiljadu ljudi, pokazalo je medjutim da samo tre?ina kupaca želi ?ita?e bar kodova na kolicima supermarketa. Ve?ina više voli da do informacija dodje direktno ?itanjem etiketa na proizvodima, prenosi agencija Rojters. 

.

SAD: Klonirani majmuni

Nau?nici u SAD klonirali majmune i iskoristili njihove embrione za uzimanje stem-?elija.

Istraživa?i su objavili da je to važan korak ka istom procesu s ljudima. šuhrat Mitalipov i njegove kolege sa Univerziteta za zdravlje i nauku u Oregonu naveli su da su koristili ?elije sa kože majmuna da bi stvorili klonirane embrione i da su embrionske mati?ne ?elije uzimali iz tih uzoraka, starih jedan dan.

Oni su naveli da je to do sada ra?eno samo s miševima. Mitalipov je šture rezultate svog rada predstavio u junu u Australiji, ali taj rad je sada potvrdio drugi, nezavisni tim stru?njaka.

Navedeno je da je u principu mogu?e klonirati ljude i uzimati stem-?elije iz embriona, ali da su ovog puta uspeli da naprave samo dve grupe stem-?elija, pa je proces i dalje neefikasan i težak. Istraživa?i su naveli da su iskoristili 304 jajne ?elije 14 rezus-majmuna i da su na kraju dobili samo dve linije mati?nih ?elija.

Embrionske mati?ne ?elije izvor su svake ?elije, tkiva i svakog organa u telu. Nau?nici ih prou?avaju da bi razumeli biologiju ne samo bolesti, ve? života uopšte i žele da ih iskoriste da preobraze medicinu.

Ideja je da se uzme mali komad kože sa pacijenta i da se uzgoji tkivo ili ?ak organ za transplantaciju koji bi savršeno odgovarao pacijentu.

Upotreba mati?nih ?elija je kontroverzna pošto protivnici navode da je krajnje pogrešno koristiti stem-?elije na taj na?in. Predsednik SAD Džordž Buš nekoliko puta je spre?io zakone koji bi proširili finansiranje takvih istraživanja.

Mitalipovljev tim koristio je metodu klasi?nog transfera jedra somatske ?elije da bi stvorio svoje embrione. Taj metod uklju?uje uzimanje jezgra odrasle ?elije, u ovom slu?aju fibroblasta, što je tip kožne ?elije.

Jajna ?elija tada se izdubi i u nju se ubacuje jezgro odrasle ?elije. Taj proces u suštini programira jajnu ?eliju da se ponaša kao da je oplo?ena i da može da se razvije u embrion.

[Beta, 15.11.2007] 

.

Farsa s pravima i zaštitom pacijenata

Papiri umesto razgovora

Ministarstvo zdravlja Srbije je u skoro svakoj zdravstvenoj ustanovi postavilo plakate gde se pacijenti obaveštavaju o svojim pravima, a uvedeno je i radno mesto zaštitnika prava pacijenata. Naizgled došli su bolji dani za nas, obi?ne gra?ane koji verno kroz doprinose pla?amo zdravstveni sistem u Srbiji. Ponevši se verom u bolje sutra, obratila sam se Verici Kuzmanovi?, zaštitniku prava pacijenata u Domu zdravlja Palilula. Nakon slanja faksa, mejla i preporu?enog pisma sa povratnicom i mnogo telefonskih poziva, mesec dana kasnije uspela sam da dobijem neki odgovor.
O nepravilnostima na koje sam ukazala obavešteno je i Ministarstvo zdravlja Srbije, gospodin Dragan Mora?a, sekretar Ministarstva i direktor Doma zdravlja Palilula prim. dr Jasminka Jeli?. Nakon velike upornosti dobila sam ?etiri suvoparne stranice gde sve ukazuje na to da ja nisam bila u pravu, a koleginice iz Doma zdravlja Palilula su se izuzetno potrudile.
Da ne ulazim u troškove slanja pisama i faksova, preporu?enih pošiljaka pa i nerava koje sam izgubila u me?uvremenu, najviše me je koštalo razo?aranje. Napominjem da nisam pozvana da dam izjavu.
Pitanje za sve navedene aktere (i one koji se ne vide direktno, a i te kako su odgovorni) glasi: zašto bi se jedna osoba toliko pomu?ila (pa i potrošila odre?eno vreme i novac) ukoliko problem stvarno ne postoji? Direktorka Doma zdravlja Palilula, koja je imala i moj mobilni telefon nije se potrudila da me upita. A naravno ni gospo?a Kuzmanovi?, koja za svoje radno mesto zaštitnika prava pacijenata dobija novac iz budžeta, novac za koji bi se mogli platiti neki savremeniji ure?aji ili neki savesniji lekari.

[Kristina šreder-Kovrlija, Danas, 16.11.2007] 

.

Više gojaznih nego neuhranjenih

Broj gojaznih u svetu prvi put nadmašio broj neuhranjenih, govore podaci Svetske zdravstvene organizacije.

Stoga se može govoriti o svetskoj epidemiji gojaznosti, koja je ozbiljan faktor rizika za razvoj i porast bolesti srca i krvnih sudova, dijabetesa i malignih oboljenja. U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti po?ela je me?unarodna konferencija o gojaznosti, s ciljem prou?avanja svih mogu?nosti prevencije i zaustavljanja narastaju?eg problema gojaznosti u Srbiji.

Svaki drugi stanovnik Srbije je prekomerno uhranjen, a petina stanovništva je klini?ki gojazna. Bitan faktor je siromaštvo, koje name?e ishranu s više brašna, krompira, mesa, odnosno hranu koja pruža ose?aj sitosti i goji, ali je važno i to što je primetna popularizacija brze hrane.

"Gojaznost je pandemija koja je tu i koja ?e ostati. I ako se odreknemo bureka i tulumbi, prženica sa slaninom, brza hrana je, nažalost, sve prisutnija, a i jedno i drugo vodi istom rezultatu, gojaznosti", kaže Bogdan ?Ѭêuri?i?, akademik i dekan Medicinskog fakulteta.

Sli?no je i u ostalim zemljama tranzicije jer izmenjen na?in života u novom sistemu koji nastupa name?e nove navike u ishrani, kaže akademkinja Veselinka šuši?.

"U izmenjenim uslovima života, ekonomskim, socijalnim, stresogenim, naravno i da je refleks uzimanja hrane izmenjen, nažalost, uvek u pravcu viška. Hrana je stari, poznat sedativ", kaže ona.

U okviru Svetske zdravstvene organizacije krajem 2006. doneta je Evropska povelja o borbi protiv gojaznosti.

"Mi zaista poslednjih godinu dana intenzivno, kroz Nacionalnu komisiju za suprotstavljanje gojaznosti, pripremamo teren da u 2008. osmislimo zna?ajan nacionalni plan koji bi se oslonio na Evropsku strategiju", kaže ministar zdravlja Tomica Milosavljevi?.

Nužno je da i Srbija u 2008. dobije jasan i dugoro?an nacionalni program za borbu protiv gojaznosti, a istovremeno i za borbu protiv malignih bolesti prevencijom i ranim otkrivanjem.

[B92, 16.11.2007]

MILOSAVLJEVI?: ZA BORBU SA GOJAZNOš?U – NORDIJSKI MODEL
 
Problem gojaznosti je panevropski i može se rešiti koriš?enjem modela koga primenjuju nordijske zemlje, naro?ito Finska koja je za 40 godina uspela da potpuno preokrene zdravstvenu sliku nacije, rekao je ministar zdravlja prof. dr Tomica Milosavljevi?.

Na otvaranju Me?unarodne konferencije o gojaznosti u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, on je izjavio da prevencija mnogih bolesti uklju?uje izbegavanje rizi?nih faktora ponašanja, me?u kojima su gojaznost, pušenje, unošenja prekomerne koli?ine alkohola.

'Ozbiljnim preventivnim aktivnostima i promenom ponašanja gra?ana u dužem vremenskom periodu može se posti?i ono što je naš zajedni?ki cilj, a to je bolje zdravlje gra?ana Srbije, njegovo o?uvanje i unapre?enje', kazao je Milosavljevi?.

On je rekao da je tokom proteklih meseci uradjena situaciona analiza koja ukazuje na to da polovina stanovništva Srbije ima problem sa prekomernom težinom i najavio da ?e tokom 2008. biti formulisan nacionalni program za suzbijanje gojaznosti.

Predsednik SANU, akademik Nikola Hajdin, upozorio je da, prema podacima Ministarstva zdravlja, trenutno u Srbiji ima 18,3 odsto gojaznih i 36,2 odsto osoba sa prekomernom telesnom težinom, što zna?i da više od polovine populacije ima problem sa telesnom težinom.

Prema njegovim re?ima, pandemija gojaznosti koja je u svetu po?ela 80-ih godina prošlog veka postala je vode?i zdravstveni problem, kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama u tranziciji.

Hajdin je ukazao da posebno zabrinjava rastu?a prevalenca gojaznosti me?u decom i adolescentima, što nagoveštava pogoršanje trendova porasta gojaznosti u budu?nosti.

'Komorbiditeti koji se pojavljuju udruženi sa gojaznoš?u o?igledno pokazuje da ta bolest predstavlja zna?ajno optere?enje za zdravstveni i ekonomski sistem svake zemlje, uklju?uju?i i Srbiju', istakao je akademik Hajdin.

[RTS, 15.11.2007] 

.

Dobar odziv dijabeti?ara

 Sinhronizovanom akcijom u Novom Pazaru, Tutinu i Vrnja?koj Banji obeležen je 14. novembar – Svetski  dan borbe protiv še?erne bolesti. U ova tri grada organizovana je provera vrednosti še?era u krvi i deljen je propagandni materijal. Za dva sata u Tutinu glikemiju je proverilo 73, u Vrnja?koj Banji 75 i u Novom Pazaru 49 ljudi. U Tutinu i Novom Pazaru akcija je organizovana prvi put, a u Vrnja?koj Banji postaje tradicija.

– S obzirom na to da je akcija u Novom Pazaru organizovana prvi put i a nemamo udruženje za borbu protiv še?erne bolesti, ovakvim odzivom možemo da budemo zadovoljni. Verujem da ?e ova aktivnost doprineti bržem formiranju udruženja – ocenio je dr Muamer Sulji?, magistar endokrinologije u novopazarskom zdravstvenom centru.

Sve više obolelih u Užicu

 Savetovalište za dijabetes, koje je osnovano pre dvadeset godina u uži?kom Domu zdravlja, pridružilo se obeležavanju 14. novembra Svetskog dana borbe protiv ove bolesti. U ovom gradu, poslednjih godina, primetna je tendencija pove?anja broja obolelih od ove bolesti, a kako isti?e dr Snežana Novakovi? iz tog savetovališta, osim genetskih faktora, koji su u osamdeset odsto slu?ajeva uzrok za nastanak bolesti, faktori rizika su nepravilna ishrana, prekomerno konzumiranje ugljenih hidrata, smanjena fizi?ka aktivnost i stres,  koji je postao karakteristika savremenog života. Prema njenim re?ima u Užicu je registrovano oko 3.500 dijabeti?ara, od kojih je oko 1.000 na insulinu. Ona navodi da je broj obolelih pre petnaestak godina bio manji, ali da su turbulentan i nezdrav na?in života uticali na pove?anje obolelih, me?u kojima je sve više dece i mladih.
S druge strane, u oktobru prošle godine u uži?kom Domu zdravlja otvoren je i Preventivni centar za prevenciju hroni?nih, masovnih i nezaraznih bolesti. Kako isti?e dr Biljana Vrani?, ovaj centar pridružio se radu Savetovališta za dijabetes u cilju prevencije ove bolesti.

Za dr Draganu živojinovi?, šefa endokrinološke službe u Specijalnoj bolnici Merkur i Vrnja?koj Banji, ju?erašnja akcija je veliki korak ka formiranju udruženja za borbu protiv še?erne bolesti. Prema sadašnjim podacima u ove tri opštine imamo 5.710 registrovanih dijabeti?ara. U Novom Pazaru ima 4.000, Vrnja?koj Banji 980 i u Tutinu 730. Od toga 1.560 je na insulinskoj terapiji ili nešto više od 27 odsto registrovanih u ove tri opštine. Zato je broj onih koji su se odazvali akciji ohrabruju?i – isti?e dr živojinovi?.
Ideja o formiranju udruženja dijabeti?ara u opštinama Raškog okruga, gde ima više od 10.000 registrovanih obolelih od še?erne bolesti, krenula je iz Specijalne bolnice Merkur u Vrnja?koj Banji. Ju?erašnju akciju podržali su domovi zdravlja u sve tri opštine, farmaceutska ku?a Adok iz Beograda, koja je obezbedila aparate za proveru glikemije
i tra?ice, i propagandni materijal, mediji i nevladine organizacije.

[Danas 15.11.2007]

.

Prvi izveštaj Registra za dijabetes u Srbiji

Pola miliona gra?ana boluje od dijabetesa

U Srbiji od še?erne bolesti boluje najmanje 500.000 osoba, odnosno 6,7 odsto stanovništva, a u svetu ?ak 250 miliona ljudi. Dijabetes je peti uzrok smrtnosti, a statisti?ki podaci ukazuju da godišnje od ove bolesti u Srbiji umre oko 2.500 osoba.
Ovo su samo neki od podataka koje su ju?e predstavili stru?njaci Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanovi? Batut" na promociji Prvog izveštaja Registra za dijabetes u Srbiji "Incidencija i mortalitet od dijabetesa u Srbiji 2006", povodom Svetskog dana dijabetesa 14. novembra.

Srbija je zemlja sa umerenim rizikom

Prema podacima Registra za dijabetes za 2006, od dijabetesa tipa 1 u Srbiji godišnje oboli oko 150 devoj?ica i de?aka uzrasta do 14 godina. U pore?enju sa evropskim zemljama, Srbija je u grupi zemalja sa umerenim rizikom obolevanja od ovog tipa še?erne bolesti. U?estalost dijabetesa tipa 1 raste sa uzrastom i najviša incidencija kod osoba oba pola registruje se u doba puberteta, u uzrastu 10-14 godina.

Re? je o izveštaju kojim je prvi put srpskoj javnosti pružena slika u?estalosti obolevanja i umiranja od dijabetesa i to prema okruzima, uzrastu i polu obolelih i tipu dijabetesa. Iz izveštaja saznajemo da je broj obolelih od dijabetesa tipa 2 mnogostruko viši (95 odsto) u odnosu na obolele od tipa 1 ove bolesti. Pri tome, najmanje polovina ljudi s dijabetesom tipa 2 nema postavljenu dijagnozu i ne zna za svoju bolest. Poslednjih 20 godina pove?an je trend umiranja od posledica še?erne bolesti.
U Srbiji je prošle godine dijagnostikovano još 18.000 ljudi s dijabetesom tipa 2. Rizik obolevanja bio je viši u Vojvodini nego u centralnoj Srbiji. Dugo se smatralo da se ta vrsta dijabetesa retko javlja pre 40. godine života, ali poslednjih godina u svetu od dijabetesa tipa 2 obolevaju deca i adolescenti. Stru?njaci kažu da je to povezano s gojaznoš?u i da taj tip še?erne bolesti sve više postaje problem i u Srbiji.

[Danas 15.11.2007] 

 PREUZMITE PREZENTACIJE:

Incidencija i mortalitet od dijabetesa

Reorganizacija Registra za dijabetes

.

Dijabetološki savez obeležio Svetski dan

U povodu obeležavanja Svetskog dana borbe protiv dijabetesa 2007, Dijabetološki savez Srbije i Društvo za borbu protiv še?erne bolesti grada Beograda organizovali su skup za udruženja iz Srbije, koji se održao u sve?anoj sali KBC "Zvezdara", Preševska (ranije Rifata Burdževi?a) br. 31, u  petak, 09.11.2007.g., sa po?etkom u 14,00 ?asova.

Manifestaciji su prisustvovali predstavnici udruženja iz Bajine Bašte, ?uprije, Pan?eva, Pirota, Požarevca, Sombora, Sremskih Karlovaca, Subotice, Zaje?ara i Zrenjanina.

WDD2007

Program je obuhvatio slede?e teme:

KV rizik u dece i adolescenata sa tip 1 dijabetesom – prevod predavanja Prof. Lasla Madascy, Doc. dr Teodora Belji? živkovi? – PREUZMITE PREZENTACIJU

Elementi efikasne organizacije društava za borbu protiv še?erne bolesti – radionice organizovane za ?lanice IDF (region centralne Evrope), Stela Prgomelja – PREUZMITE PREZENTACIJU

Prezentacija aktivnosti Društva za borbu protiv še?erne bolesti Pirot, Toma Ignjatovi? – PREUZMITE PREZENTACIJU

Promocija SMS Nutri info servisa, Jovan Mari? – PREUZMITE BROšURU

"Tr?anjem protiv dijabetesa" i promocija novog sajta www.pobedidijabetes.org , Ninoslav Raškovi? – PREUZMITE PREZENTACIJU

Sa sastanka borda Evropske dijabetološke federacije (IDF Europe) u Dablinu, Doc. dr Teodora Belji? živkovi? – PREUZMITE PREZENTACIJU  PRVI DEO  DRUGI DEO

Skupština Dijabetološkog saveza SrbijePREUZMITE PREZENTACIJU

Svi u?esnici su dobili certifikate o u?eš?u na edukativnoj radionici, kao i CD sa održanim prezentacijama. Udruženjima je podeljeno i 50 primeraka knjige "Moj džepni pankreas – život sa insulinskom pumpom". Nakon radnog dela održan je prigodan koktel.

Zahvaljujemo se prijateljima Saveza koji su omogu?ili održavanje ove manifestacije, me?u kojima su: Sanofi Aventis, Novo Nordisk, Pharmaswiss, Merck, Worwag Pharma, Donat Mg, Elephant, Gorica Tintor i ostali.

Info o ovom doga?aju možete videti i na sajtu zaje?arskog udruženja www.diabetes.org.yu

.

50 godina na insulinu bez komplikacija

U aktuelnom specijalnom izdanju ?asopisa "Magi?no BILJE" o dijabetesu možete pro?itati iskustva Ružice Ajzenbrand, ?lanice Društva za borbu protiv še?erne bolesti grada Beograda, koja ve? 50 godina prima insulin (tip1) i vodi život bez ijedne komplikacije!

Uskoro ?emo i mi objaviti pri?u o Ružici, a do tada potražite na kioscima: 

 naslovaNTspec

.