Prijavi se za kamp Dijabetes lideri Srbije 2023!

Otvorene su prijave za deseti jubilarni kamp “Dijabetes lideri Srbije” koji će se održati od 9. do 14. maja u Novoj Pazovi! Ukoliko imaš između 18 i 30 godina, želiš da postaneš pokretačka snaga u svetu dijabetesa u svom gradu i šire – prijavi se! Formular za prijave nalazi se na donjem linku, a prijave su otvorene do 26. marta.

https://forms.gle/RLhmJWqwWXhV48oj7

Za sva dodatna pitanja možeš nam se obratiti na mejl dijabeteskamp@gmail.com

Predstavljanje knjige “Mi i drugi” autorke Jelisavete Fotić

U hotelu Envoy u Beogradu je u petak, 26.11. predstavljena publikacija “Mi i drugi” autorke Jelisavete Fotić, koja obrađuje temu borbe protiv diskriminacije i drugih oblika stigme kod dijabetesa. Ova publikacija predstavlja prvo izdavačko delo Dijabetološkog saveza Srbije, ali i pionirsko delo na ovu temu u Srbiji.

Prisutnima je publikaciju pored autorke predstavila prof. dr Milana Ljubičić, vanredni profesor na odeljenju za Sociologiju, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Aleksandar Opačić, predsednik Dijabetološkog saveza Srbije dok je događaj vodila Ana Stamenković, novinarka informativnog programa RTS-a. Pored mnogobrojnih prijatelja, promociji su prisustvovale i  prof. dr Mirjana Šumarac Dumanović, prof. dr Aleksandra Jotić  i doc dr Tanja Miličić, endokrinolozi Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije. 

Jelisaveta Fotić je rođena 1995. godine u Beogradu. Tip 1 dijabetes joj je dijagnostikovan 2000. godine. Od 7. do 19. godine se takmičila za plivački klub Partizan. Diplomirala je na odeljenju za Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a master rad odbranila na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču i Budimpešti. Aktivistkinja je udruženja Plavi krug, kao i Dijabetološkog saveza Srbije. Svoju zemlju i savez je prvi put predstavila 2017. godine na Evropskom kampu za mlade lidere u Rumuniji. Ove godine je proglašena za svetskog mladog lidera u dijabetesu. Svoje diplomske i master radove je želela da podeli sa svim ljudima koji žive sa dijabetesom, ali i širim društvom, te je napisala knjigu “Mi i drugi. Borba potiv diskriminacije i drugih oblika stigmatizacije ljudi sa dijabetesom”.

Prenosimo vam Jelisavetin autorski tekst na temu stigme i dijabetesa, u okviru kog objašnjava čime se u knjizi bavi, zašto je to važno i koje su glavne poruke:

Kada sam upisala Sociologiju, nisam znala kojom temom ili temama bih želela uže da se bavim. Mislim da se tema koja priprada Sociologiji zdravlja i bolesti javila tek kada sam, tri godine kasnije, otišla na Evropski kamp za mlade lidere u organizaciji Međunarodne dijabetes federacije. Taj kamp je bio prekretnica u mom aktivističkom ali i sociološkom aspektu života.

Na predmetu sociološkog praktikuma, svaki student je u timu trebalo da osmisli istraživački projekat i sprovede pilot istraživanje. Drugarica i ja smo se odlučile za stigmu i dijabetes, iako o toj temi nismo znale mnogo. Ispalo je da je to potpuno netaknuta tema u Srbiji, dok naučnici na svetskoj sceni pridaju toj temi značaj, ali manjoj meri nego što ta tema zaslužuje. Pored toga, o stigmi i dijabetesu u gotovo 80% slučaja pišu medicinski doktori, dok ovaj manji procenat pripada društvenim naučnicima – sociolozima, psiholozima, antropolozima. To dovodi do toga da se jedna veoma značajna tema obrađuje na štur i površan način.

U ovoj knjizi, po prvi put se istovremeno koriste dubinski intervjui i upitnici – statistika, što znači da se istovremeno mapiraju iskustva koja judi sa dijabetesom imaju po pitanju stigme, ali se takođe ulazi i u dubinu problema – priča se o osećanjima, uticaju stigme, načinima borbe protiv nje. Takođe, iako koristim sociološki aparat u konstruisanju istraživanja, pišem jezikom koji je svakome razumljiv, jer moj cilj nije da knjigu pročita desetina naučnika, već svaka osoba sa dijabetesom koja to želi. Kroz celu knjigu pišem i o mojim ličnim primerima negativnih iskustava i pružanja otpora stigmi.

Osoba sa dijabetesom može da se prepozna u knjizi u primerima negativnih isustava koje navodim, ali i u načinima pružanja otpora u ovim situacijama. Osoba može da, ako do sada nije, prepozna i imenuje stigmatizujuće situacije u kojima se nalazi, i da stigmatizatorima direktno odgovori, pruži otpor, i na kraju edukuje ih. U knjizi mogu da se prepoznaju i ljudi koji nemaju dijabetes, ali su na neki način povezani sa nekm ko ima dijabetes. Te osobe mogu da upoznaju život iz perpsketive osobe sa dijabetesom, da razumeju naš život, nauče mnogo toga i razviju empatiju, koja nedostaje mnogima.

Knjiga treba da dovede do osnaživanja osoba sa dijabetesom koje je pročitaju. Da je ovakva knjiga postojala kada je meni dijabetes otkriven, i da su moji roditelji mogli da je pročitaju, sigurna sam da bi naučili mnogo toga i da bi se osećali manje usamljeno. U knjizi nisam samo pisala o negativnim situacijama i kako se protiv njih boriti, već tu pišu i gotovo sve informacije, kojima ja imam pristup i za koje znam, kao aktivistkinja. Mislim na zakone, uredbe, prava, mogućnosti i tako dalje. Sve to može da ulije samopouzdanje i učini da se osoba ne oseća kao da je sama na svetu i da je niko ne razume, ali i da je nauči svim socioekonomskim aspektima dijabetesa koje do sada nije znala. Meni je to ekstremno važno.

Pored toga, promenu koju ja želim da postignem knjigom jeste vezana za individualno pružanje otpora, ali i kolektivnu borbu koja osnažuje. Ako se mi sami ne borimo za bolji položaj u društvu, niko to neće uraditi u naše ime.

Smatram da knjiga ima više poruka. Najvažnija poruka je da su ljudi sa dijabetesom ljudi. Da oni nisu manje vredni, da nisu oštećeno dobro i da nisu nesposobni. Da su, i da treba da budu ravnopravni članovi porodice, da dijabetes nije validan razlog da se odbacuju kao prijatelji, romantični partneri ili poslovni ljudi. Ova poruka nije usmerena samo ka ljudima sa dijabetesom, već i ka svima koji sa nama dolaze u kontakt.

Druga poruka knjige je da niko nije sam, i da niko kroz negativne situacije i suočavanje sa njima ne mora da prolazi sam. Tu su udruženja i drugi ljudi sa dijabetesom, ali i porodica i prijatelji kao izvori podrške.

Na kraju, poslednja poruka je da treba da se suprotstavimo stigmi. Prvi put će, kao i svaki prvi put u svemu, biti težak, ali će takođe biti i najvredniji i najvažniji. Ja sam se prvi put direktno suprotstavila stigmatizaciji pre 8 godina, iako dijabetes imam 21 godinu, a vidite gde sam sada!

Svi koji su zainteresovani za knjigu, mogu je besplatno poručiti od autorke ili nekog od udruženja koja se nalaze pod pokroviteljstvom Dijabetološkog saveza Srbije.

ŠTA JE PRISTUP SAVREMENOJ DIJABETOLOŠKOJ ZAŠTITI I ZAŠTO TO VAŽNO ZA 770.000 LJUDI U SRBIJI?

Godina je velikih jubileja za dijabetološku zajednicu. Pre 100 godina stvoren je insulin, bez koga se život mnogih od nas ne može zamisliti, a pre 30 godina prvi put je širom sveta obeležen 14. novembar – Svetski dan borbe protiv dijabetesa. Simbolično ili ne, problemi nas koji živimo sa dijabetesom na dnevni red javnosti uglavnom dođu sredinom novembra, iako više od 10% populacije naše zemlje svakog dana vodi borbu protiv sa njim, 365 dana u godini. Izazovi su postali još veći sa izbijanjem pandemije koronavirusa. Situacija u kojoj živimo, uskratila nam je pre svega mogućnost da viđamo lekare. Digitalna rešenja pružaju priliku da sa lekarom stupimo u kontakt online, što je bilo veoma važno jer su tokom pandemije osobe sa dijabetesom izložene većem riziku i komplikacijama. Na globalnom nivou svaka treća osoba preminula usled koronavirusa, imala je dijabetes. Zahvaljujući edukacijama koje organizuje  Dijabetološki savez Srbije, uspevamo da prevaziđemo poteškoće i učimo da živimo u „novoj realnosti“, ali se još jednom pokazalo da je nivo dijabetološke zaštite za pacijente sa dijabetesom često pitanje života i smrti. U našoj zemlji to znači čak 770.000 života.

Zato ne čudi što se svuda u svetu, pa i u Srbiji, ove godine Svetski dan borbe protiv dijabetesa obeležava pod temom “Pristup savremenoj dijabetološkoj zaštiti“. Ova tema naglašava značaj sistemske brige društva za osobe sa dijabetesom, a obuhvata pristup terapijama, pre svega inovativnim, zatim tehnološkim rešenjima koja omogućavaju normalan život, ali i široko dostupnu mrežu zdravstvenih ustanova posvećenih pacijentima sa dijabetesom, kao što su savetovališta.

Za inovativne terapije u lečenju dijabetesa zalažemo se već godinama. U Srbiji su najmoderniji insulini uveliko dostupni, ali inovativna terapija podrazumeva i moderne neinsulinske opcije predviđene svim relevantnim vodičima za lečenje dijabetesa, koje još nisu dostupne u Srbiji. Po najavama Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje to bi uskoro trebalo da se promeni i to je dobro. Ipak, u našoj priči nije dobro što svaki dan odlaganja uvođenja novih terapija nosi ozbiljne posledice za pacijente. Na primer, ako osoba sa dijabetesom živi sa neregulisanim šećerom godinu dana, opasnost od infarkta miokarda veća je za čak 67 odsto! Ako dodamo da neki od ovih modernih lekova značajno smanjuju rizik od smrti izazvane koronavirusom kod osoba sa dijabetesom, jasno je zašto je za nas to pitanje toliko važno, posebno u smiraj 2021. godine kada pandemija koronavirusa i dalje okupira zdravstveni sistem Srbije.

Poznato je da nove tehnologije, kao što su insulinske pumpe i senzori, omogućavaju neuporedivo bolju kontrolu glikemije. Za sada je u Srbiji ovaj vid kontrole dostupan određenom broju osoba, a naša zajednička misija je da se potrudimo da ove tehnologije budu dostupne svima koji imaju dijabetes.

Poseban značaj u okviru pristupa dijabetološkoj zaštiti za nas imaju savetovališta. Tamo gde postoje i gde su dobro organizovana, ona pružaju izuzetan doprinos i prave razliku u životima osoba sa dijabetesom. Mnogima od nas savetovališta su promenila odnos prema bolesti i poboljšala kvalitet života. Kroz savetovališta dobijamo kompletniju sliku o našem stanju, jer na jednom mestu u razgovoru sa lekarom, nutricionistom i medicinskom sestrom odmah dobijamo korekciju terapije, savete u ishrani, kao i uputstva kako da iz svojih pomagala izvučemo najviše. U njima pronalazimo sigurnost i motivaciju za bolje upravljanje bolešću. Način organizovanja savetovališta za dijabetes u Srbiji nije standardizovan i ona najviše zavise od entuzijazma ljudi koji ih vode. Zato ih često uopšte i nema u domovima zdravlja, a tamo gde postoje uglavnom nemaju stalno zaposlene lekare koji bi se usavršavali u oblasti dijabetesa. Za nas je teško da razumemo da broj od 770.000 pacijenata, kao i nebrojeno onih koji su u opasnosti da od dijabetesa obole, ne opravdava sistemsko obezbeđivanje dijabetološke zaštite kroz savetovališta. Takva zaštita ne samo da obezbeđuje dostupniju podršku za osobe sa dijabetesom, već omogućava i prevenciju komplikacija koje predstavljaju najveći trošak zdravstvenog sistema u vezi sa dijabetesom, kao i njihovo pretežno zbrinjavanje na najjeftinijem, primarnom nivou zaštite.

Na kraju treba da budemo svesni da je i najbolji nivo pristupa savremenoj dijabetološkoj zaštiti uzaludan ukoliko ne postoji odgovoran pristup nas samih. Mi treba da preuzmemo odgovornost za kontrolu svoje bolesti, edukaciju, način ishrane, fizičku aktivnost, podršku drugim osobama sa dijabetesom…  Na taj način zatvara se krug koji omogućava normalan život za sve nas. U našem slučaju krug je plave boje i svi mi koji ga sa ponosom ističemo, imali dijabetes ili ne, svesni smo da u našoj zemlji on simbolizuje neprekidnu borbu za šansu da 770.000 ljudi živi normalno.

DIJABETOLOŠKI SAVEZ SRBIJE POKRENUO KAMPANJU “770.000”

Povodom Svetskog dana dijabetesa 14. novembra, Dijabetološki savez Srbije pokrenuo je kampanju pod nazivom „770.000“. Kampanja poziva na unapređenje pristupa savremenoj zdravstvenoj zaštiti za osobe sa dijabetesom, kojih u Srbiji ima upravo 770.000. Cilj kampanje je da podigne svest javnosti o značaju unapređenja kvaliteta i dostupnosti dijabetološke zaštite, koja predstavlja često jedinu šansu za normalan život za ovaj izuzetno veliki broj ljudi u našoj zemlji.

U sklopu kampanje pokrenuta je i akcija namenjena deci sa dijabetesom. Zaštitne epidemiološke maske sa stilizovanim brojem 770.000 nalaze se u prodaji u apotekama u Beogradu, Nišu i Novom Sadu, a sav prihod od prodaje maski biće iskorišćen za sprovođenje edukativnih kampova namenjenih deci sa dijabetesom u našoj zemlji.

„Tema ovogodišnjeg Svetskog dana dijabetesa je pristup savremenoj dijabetološkoj zaštiti. Ona naglašava važnost sistemske brige društva o osobama sa dijabetesom i podrazumeva pristup modernim, inovativnim terapijama, tehnološkim rešenjima, kao i odgovarajuću dostupnost lekara pacijentima, kako bi im se omogućio normalan život. Za inovativne terapije u lečenju dijabetesa zalažemo se već godinama. Najmoderniji insulini uveliko su nam dostupni, ali inovativna terapija podrazumeva i moderne neinsulinske opcije, predviđene svim relevantnim vodičima za lečenje dijabetesa, koje još nisu dostupne u Srbiji. Raduju nas najave Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje da bi to uskoro trebalo da se promeni“, kaže Aleksandar Opačić, predsednik Dijabetološkog saveza Srbije i dodaje da „svaki dan odlaganja uvođenja novih terapija nosi ozbiljne posledice za pacijente“.

„Šećerna bolest je jedan od najvećih izazova savremenog čovečanstva i predstavlja veliko opterećenje ne samo za obolele osobe nego i za njihove porodice, okruženje i razvoj zemlje u celini. Broj osoba sa šećernom bolešću svuda postepeno raste, a danas približno svaki deseti stanovnik Srbije ima ovo oboljenje. Ove godine obeležavamo sto godina od otkrića insulina, leka čija je upotreba označila istorijsku prekretnicu i otvorila novu perspektivu obolelima. Čitav vek posle toga je obeležen brojnim otkrićima u oblasti terapija i unapređenjima lečenja koja još nisu dobila punu praktičnu primenu i nisu dospela do svih obolelih, što ukazuje da se u bliskoj budućnosti može očekivati značajan dalji napredak u lečenju ovog oboljenja“, kaže prof. dr Nebojša Lalić, predsednik Republičke stručne komisije za prevenciju i kontrolu šećerne bolesti.

Tokom pandemije koronavirusa osobe sa dijabetesom suočavaju se sa brojnim teškoćama, a jedna od njih je nemogućnost redovnog odlaska kod lekara. „Osobe sa dijabetesom su u većem riziku od zdravstvenih komplikacija usled Covid 19 pandemije, a podaci na svetskom nivou pokazuju da je svaka treća osoba preminula usled koronavirusa imala dijabetes. Ako osoba sa dijabetesom živi godinu dana sa neregulisanim šećerom, opasnost od infarkta miokarda veća je za čak 67 odsto“, kaže Opačić i naglašava važnost savetovališta za dijabetes u sklopu domova zdravlja. „Tamo gde postoje i gde su dobro organizovana, pružaju izuzetan doprinos i prave razliku u životima ljudi sa dijabetesom. Mnogima od nas savetovališta su promenila odnos prema bolesti i poboljšala kvalitet života.“

Ovogodišnji Svetski dan borbe protiv dijabetesa ima posebnu simboliku za dijabetološku zajednicu u svetu i zemlji. Ove godine je 30 godina otkako su 1991. Međunarodna fondacija za dijabetes i Svetska zdravstvena organizacija proglasile Svetski dan borbe protiv dijabetesa, kao odgovor na sve veću zabrinutost zbog eskalacije zdravstvene opasnosti koju za čovečanstvo predstavlja dijabetes. Svake godine obeležava se 14. novembra, na rođendan ser Frederika Bantinga, koji je zajedno sa Čarlsom Bestom 1921. godine otkrio insulin. Ove godine se obeležava i 100 godina od pronalaska insulina, jednog od najznačajnijih trenutaka u istoriji medicine, otkrića koje svakog dana znači život za milione ljudi širom sveta.

Koliko su nam senzori promenili svakodnevnu kontrolu dijabetesa – Poveži i podrži III

U sredu 31.3.2021. u 18h organizivaćemo sastanak na temu: “Koliko su nam senzori promenili svakodnevnu kontrolu dijabetesa”!

Na sastanku će govoriti pedijatar endokrinolog dr Slađana Todorović iz Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije “Dr Vukan Čupić”, dr Nataša Kostić-edukator iz Epsilon Srbija, kao i osoba sa dijabetesom koja koristi senzor ali i roditelj deteta koje koristi senzor za kontinuirano merenje glukoze.

Pitanja možete postaviti uživo u toku sastanka ali ih možete poslati i putem inboksa ili na naš zvanični mejl office@diabeta.net

Link za pristup sastanku: https://us02web.zoom.us/j/8596596251

Vidimo se u sredu 31.3.2021 u 18h

Okolina, ja i moj dijabetes – Druga epizoda podcasta Razgovori o dijabetesu

Novo izdanje podcasta #2 “Razgovori o dijabetesu” je na našem zvaničnom YouTube kanalu!

Kada imamo dijabetes, česte su nelagode koje osećamo u socijalnim situacijama, naročito u nekim prvim fazama adaptacije. Da li drugi ljudi imaju moć da utiču na naše ponašanje i osećanja, ili je do nas samih kako posmatramo sebe i različite situacije- odgovor nam daje psiholog sa višegodišnjim iskustvom u radu sa osobama sa dijabetesom!

Još jedna jako interesantna tema “Okolina, ja i moj dijabetes” i naša fenomenalna psihološkinja Dunja Božović.

Ako ste imali želju da razgovarate sa psihologom, podelite šta vas muči i zatražite neke odgovore, evo prilike da na samo jedan klik razrešite nedoumice na brojna pitanja u vezi sa dijabetesom.

Podcast možete slušati putem platformi Deezer, Spotify, Apple Podcasts, Google Podcasts, ali i na našem YouTube kanalu.


Razgovori o dijabetesu #2 | Okolina, ja i moj dijabetes

Akutne i hronične komplikacije dijabetesa – Poveži i podrži III

U utorak 16. marta nastavljamo sa III ciklusom “Poveži i podrži”.

Na temu Akutne i hronične komplikacije dijabetesa, pored endokrinologa doc. dr Đorđa Petrovića na sastanku će prisustvovati i nefrolog ass. dr Ana Bulatović.

Sve što vas interesuje možete pitati naše drage lekare ili nam pisati na mail a mi ćemo im postaviti pitanje na sastanku, kao i do sada.

Link za pristup sastanku: https://us02web.zoom.us/j/8596596251

Negiranje dijabetesa – Prva epizoda podcasta Razgovori o dijabetesu

Dragi naši,

23.02.2021. Puštamo u etar prvi podcast Dijabetološkog saveza Srbije!

Prva tema o kojoj ćemo govoriti je “Negiranje dijabetesa”.

Podcast će biti dostupan na našem oficijalnom sajtu www.diabeta.net, na našem YouTube kanalu, kao i na ostalim podcast platformama – Google, Apple, Deezer, Spotify i ostalim…

Slušamo se uskoro!

O vakcinaciji osoba sa dijabetesom – online sastanak sa prof. dr Nebojšom Lalićem

Usled mnogobrojnih nedoumica oko vakcinacije osoba sa dijabetesom tokom trenutne situacije, Dijabetološki savez Srbije će u sredu 3.2.2021. godine od 18h na Zoom platformi organizovati sastanak na kojem će govoriti Akademik prof. dr Nebojša Lalić, direktor Klinike za endokrinologiju UKCS i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Pitanja možete poslati na naš zvaničan mejl office@diabeta.net ali ćete imati i mogućnost da pitanja postavite i na samom sastanku.

Sastanak će se održati preko online platforme Zoom, i dovoljno je da kliknete na link koji će vas direktno odvesti na sastanak.
Ukoliko budete imali tehničkih problema oko ulaska na sam sastanak slobodno nam pišite.

Link za sastanak: https://us02web.zoom.us/j/8596596251