Život u gradu izaziva dijabetes, kratkovidnost, hiperaktivnost…

Bebe rođene u gradovima i deca koja u njima odrastu imaju brojne zdravstvene probleme koji utiču na njihovo fizičko i mentalno stanje, otkriva studija Univerziteta Granada u Španiji. Život u velikim urbanim sredinama povećava rizik od duševnih i imunoloških bolesti, bolesti srca, artritisa i raznih alergija. 

Iako su mršavije i starije od majka sa sela, majke u gradovima rađaju veću decu. Posteljice majki su zagađene hemijskom materijom ksenosterogenom koja utiče i na nerođenu decu. Ksenoestrogeni su industrijske Hemikalije koje utiču na naše telo na sličan način kao ženski hormon, estrogen. Oni se nalaze u velikom broju zagađivača kao što su izduvni gasovi iz automobila, i češći su u industrijskim područjima nego na selu. Uzrokuju pojačani fetalni rast, povezani su s problemima poput gojaznost, hiperaktivnosti, ranim pubertetom, problemima s plodnošću i karcinomom pluća, dojke i prostate, potvrđuje istraživanje.

– Otrovi ksenoestrogena imaju značajan uticaj na razvoj nerođene dece. Rezultati pokazuju da grad može ozbiljno ometati razvoj deteta – tvrdi voditeljka studije dr. Marija Markos.

Problemi s dijabetesom

Zagađenje u velikim gradovima uzrokuje promene u metabolizmu kod male dece, odnosno povećanje šećera u krvi i otpornost na insulin, koji regulira način na koji naše telo prerađuje ugljenohidrate, potvrđuje istraživanje Univerziteta Ohajo.

Osim toga, zagađenje povećava rizik od dijabetesa tipa 2. Te čestice uzrokuju upalu i promene u masnim ćelijama, koje povećavaju rizik od dijabetesa. A u gradovima je jako teško izbeći zagađenje, a deca rođena u urbanim sredinama su mu izložena od samog rođenja.

Kratkovidnost i slepoća

Deca iz grada većinom se igraju u kući, odnosno stanu, dok su se njihovi roditelji igrali na ilici. Ona deca koja većinu vremena provode unutar četiri zida imaju povećani rizik od kratkoviosti. Polovina njih oslepi u potpunosti do srednjih godina. Krivac za to je nedostatak sunčeve svetlosti. Naime, izlaganje suncu uzrokuje da mrežnica oslobađa dopamin, hormon koji zaustavlja prekomereni rast očne jabučice koja uzrokuje kratkovidost, potvrđuje istraživanje australijskog Centra za odličan vid.

Alergije

Deca odrasla u gradu imaju za razliku od svojih vršnjaka sa sela veći rizik od astme i alergija. Oni žive u prečistim uslovima, tj. nisu se igrali u blatu, pa nisu ni razvili otpornost prema mikrobima. Majke rođene u gradu koje tokom života nisu razvile tu istu otpornost, prenose je na svoju još nerođenu decu, tvrde naučnici.

Depresija

Muškarci koji su rođeni i odrasli u gradu imaju dva puta veći rizik od šizofrenije. Ljudi u gradu takođe imaju 39 odsto veći rizik od promena raspoloženja, depresije i bipolarnog poremećaja od onih rođenih na selu. Oni takođe imaju 21 odsto veći rizik od anksioznih poremećaja, kao što su napadi panike, fobije i opsesivno-kompulzivni poremećaji, ističe dr. Glen Luis s Instituta za psihijatriju London. Žene odrasle u gradu imaju pet puta veću verovatnoću od bulimije i drugih poremećaja u ishrani nego one sa sela, potvrđuje istraživanje.

Mozak drugačije funkcioniše

Mozak ljudi koji su rođeni u urbanim sredinama funkcioniše drugačije nego mozak ljudi rođenih na selu, otkriva studija Univerziteta Hajdelberg. Amigdala i moždana kora koji kontrolišu emocije, aktivniji su kod ljudi iz grada dok se suočavaju sa stresom.

– Pojačana aktivnost povezana je s odrastanjem u stresnom okruženju i u tome leži odgovor za mnoge mentalne probleme. Javni prevoz i gužva pojačavaju stres – ističe voditelj studije profesor Andreas Majer-Lindenberg.

Hiperaktivnost

Odrastanje u urbanoj sredini povećava rizik od hiperaktivnosti kod dece. Šetanje na otvorenom i do 20 minuta poboljšava koncentraciju. Učinci su jednaki uzimanju lekova za hiperaktivnost, ističe psihološkinja Frensis Kuo sa Univerziteta Illinois. Prema teoriji biofilija, ljudi su razvili afinitet prema zelenom okruženju, a zbog manjka istog postaju anksiozni i napeti.

Godine 1900. samo je 14 odsto ljudi živelo u gradovima, a do danas se taj broj povećao za 50 odsto. Do 2050. godine gotovo 70 odsto ljudi će živeti u gradovima.

[24sata.hr, 25.11.2011.]