Gojazno više od polovine Novosa?ana

Alarmantno istraživanje Klini?kog centra

Stereotipi o Sosi i Lali, kao elegantno popunjenim i rumenim u licu, sve ?eš?e se dokazuju i u praksi. Prema podacima Klini?kog centra Vojvodine, više od polovine Novosa?ana i Vojvo?ana je gojazno – a, kako upozorava dr Edita Stoki? iz KCV, gojaznost prate i mnoge bolesti poput dijabetesa tipa dva, od kojeg pati ?ak 90 odsto osoba sa viškom kilograma.

U Srbiji više od polovine odraslog stanovništva ima problem sa viškom kilograma, a u toj statistici prednja?e Novi Sad i Vojvodina, gde je, prema važe?im podacima, gojazno ?ak 58 odsto.
Dr Edita Stoki?, šef Odseka za intenzivnu negu Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KCV, navodi da je tome zna?ajno doprineo savremeni na?in života.
– Nezdrava ishrana i smanjen nivo fizi?ke aktivnosti doprinose tome da energetski unos premašuje potrošnju, pa to dovodi do pojave masnog tkiva, ali i pove?anju rizika od bolesti koje sa sobom nosi gojaznost – kaže ona.
Pošto gojaznost ne boli, tvrdi dr Stoki?, malo ljudi je prepoznaje kao bolest, pa se retko i obra?aju lekaru i traže pomo?.
– Smatra se da oko 90 odsto obolelih od še?erne bolesti ima tip dva, izme?u 80 i 90 odsto njih su gojazni. Rizik razvoja dijabetesa tipa dva pove?ava se sa porastom telesne mase i on je ve?i ukoliko je re? o nagomilavanju masnog tkiva u predelu struka, odnosno oko unutrašnjih organa. Dakle, prava epidemija gojaznosti koja je prisutna širom sveta, pa i kod nas, posebno u Vojvodini, predstavlja jedan od najzna?ajnijih faktora nastanka dijabetesa – isti?e dr Stoki?.
Ona navodi da od dijabetesa tipa dva u Srbiji boluje oko 500.000 ljudi i da su prora?uni da taj broj nastaviti da raste i kod nas i u svetu.
– Nekad se smatralo da od ovog tipa še?erne bolesti mogu da obole samo odrasli, ali danas se beleži porast obolelih me?u decom i omladinom – upozorava dr Stoki?.
U okviru nacionalne kampanje “Menjamo dijabetes”, u autobusu kompanije “Novo Nordisk” koji je još pre tri godine krenuo kroz razli?ite zemlje sveta i stigao u našu zemlju, stanovnici Novog Sada, Beograda, Niša i Kragujevca imali su priliku da provere nivo še?era u krvi i procene rizik nastanka še?erne bolesti.
– Nije mali broj Novosa?ana bio iznena?en povišenim nivoom še?era u krvi, a smatra se da na svaku osobu kod koje je utvr?en dijabetes, dolazi po jedan oboleli koji ne zna da ima še?ernu bolest. Me?utim, gubitak telesne mase za svega pet ili 10 odsto kod gojaznih osoba zna?ajno smanjuje rizik od pojave dijabetesa tipa dva – isti?e dr Edita Stoki?.
Recept za prevenciju dijabetesa po njenim re?ima nije komplikovan, ve? zahteva promenu navika u ishrani, pre svega smanjenjem unosa hrane bogate mastima i še?erima, pove?anjem fizi?ke aktivnosti i uopšte, unapre?enjem dosadašnjeg stila života…
– Lala je tipi?an predstavnik Vojvodine. On nije ekstremno gojazan, ali mu je trbuh uve?an što je oli?enje gojaznih osoba u našoj sredini. Danas je važno poznavati ne samo stepen gojaznosti ve? i raspored masnog tkiva, jer tipi?an Lala ima nagomilanu masno?u u predelu trbuha, a to prate brojne metaboli?ke komplikacije – objašnjava dr Stoki?.

Oboljevaju i mla?i
Dijabetes tipa dva naj?eš?i je oblik še?erne bolesti. Organizam ve?ine obolelih proizvodi promenjene ili ?ak normalne koli?ine insulina, ali usled poreme?aja u stanicama jetre i miši?a dolazi do otpornosti na njegovo delovanje. ?Ö¬†e?erna bolest tipa dva uglavnom se javlja tek posle 40. godine pošto starenje samo po sebi pove?ava podložnost netoleranciji na glukozu i dijabetes. Iako još retko, prili?no zabrinjava zna?ajno pove?anje dijabetesa tipa dva kod dece.

[Blic, 19.06.2009.]

 


 

.

Leave a Reply