Donorske kartice treba da ima 80 odsto gra?ana

Srbija na za?elju po broju transplantacija organa

Broj gra?ana Srbije koji su u slu?aju moždane smrti spremni da zaveštaju svoje organe svakim danom je sve ve?i. To potvr?uje i ?injenica da osim u Beogradu, broj vlasnika donorskih kartica raste i u Novom Sadu i na jugu Srbije. Ali i pored toga, naša zemlja je po broju kadaveri?nih transplantacija (uzimanje organa od osoba koje su doživele moždanu smrt) i dalje poslednja u Evropi.
Iako svakodnevno od moždane smrti umiru zdravi ljudi, u trenucima kada gube najmilije porodice retko donose odluku da organe preminulog poklone pacijentima koji ?ekaju na transplantaciju.
Kako bi se pokrenule stvari s mrtve ta?ke, pre nekoliko godina Vojnomedicinska akademija pokrenula je akciju zaveštanja organa. Od tada do kraja prošlog meseca donorske kartice u ovoj ustanovi dobilo je 17.000 ljudi, što svakako nije dovoljno jer bi, prema re?ima stru?njaka, taj broj trebalo da bude izme?u dva i tri miliona ljudi.
Da se stvari popravljaju i da broj donora organa iz dana u dan raste potvr?uje pukovnik prof. dr Nebojša Stankovi?, na?elnik grupe hirurških klinika VMA.
– Krajem decembra dnevno nam se javljalo oko pet osoba, dok se sada sa ciljem zaveštanja organa na VMA dnevno javi i do 100 ljudi, naj?eš?e mla?e životne dobi. Da bi se broj donora pove?ao, bilo bi dobro da se akciji priklju?e i javni radnici, pisci, glumci, sportisti i politi?ari, da i oni zaveštaju svoje organe i tako daju primer drugima – kaže pukovnik Stankovi?.
Osim u Beogradu, interesovanje gra?ana za zaveštanje organa raste i u drugim delovima Srbije.
Iako je Klini?ki centar Niš donorske kartice po?eo da izdaje krajem januara, do sada je na jugu Srbije podeljeno 1.000 kartica.
Profesor doktor Vidojko ?Ѭêor?evi?, rukovodilac tima za transplantaciju Klini?kog centra u Nišu, objašnjava da je broj od oko 20.000 donora, koliko ih u Srbiji ima, mali.
– Da ne bismo imali problema kod davanja saglasnosti rodbine preminulog od moždane smrti za doniranje organa, potrebno je da 80 odsto stanovništva poseduje donorske kartice. Na taj na?in se može pomo?i ljudima kojima su organi neophodni, jer kada do?e do moždane smrti, povratka u život više nema, a zdravi organi preminulog mogu se u narednih šest do 24 sata presaditi onima kojima su potrebni – objašnjava profesor ?Ѭêor?evi?.
Broj donorskih kartica raste i u Vojvodini, gde je tokom proteklih osam meseci izdato oko 1.000 kartica.
– Taj broj ?e brzo porasti jer se našem Donorskom centru svakodnevno javi oko 50 ljudi. Nažalost, me?u njima je jako malo mladih jer oni imaju predrasude prema donacijama organa. Mnogi od njih ne znaju da jedan ?ovek može spasti najmanje sedam života – kaže za ?¢‚Ǩ?æBlic?¢‚Ǩ¬ù Gordana Umi?evi?, PR Klini?kog centra Vojvodine.
Iako broj vlasnika donorskih kartica raste, Srbija je po broju kadaveri?nih transplantacija i dalje na poslednjem mestu u Evropi. Ovu oblast pravno ?e regulisati zakonska rešenja koja bi trebalo da budu usvojena do kraja godine, a kojima ?e se realizovati promocija doniranja i zaveštanja organa. Ina?e, donošenje zakona o transplantaciji organa jedan je od preduslova da se Srbija uklju?i i u ?¢‚Ǩ?æEurotransplant organizaciju?¢‚Ǩ¬ù, preko koje bismo mogli da razmenjujemo organe za transplantaciju s drugim zemljama. Zakonom je predvi?eno formiranje nacionalne agencija za transplantaciju koja bi bila u skladu sa evropskim standardima, a koja bi imala zadatak da vodi nacionalni program transplantacije solidnih organa u Srbiji.

Liste ?ekanja
Na listi ?ekanja za kadaveri?nu transplantaciju bubrega u Srbiji nalazi se oko 1.500 bubrežnih bolesnika, dok je teško odrediti koliko ljudi ?eka na novo srce ili jetru. Broj obolelih od bubrežnih bolesti se iz godine u godinu pove?ava. Nažalost, neki od njih nikada ne?e do?i na red za transplantaciju jer se godišnje u Srbiji obavi svega 10-15 odsto kadaveri?nih transplantacija.

Predsednik ima karticu
Donorske kartice za sada poseduje svega nekoliko politi?ara. Me?u njima su predsednik Srbije Boris Tadi?, ministar za rad i socijalnu politiku Rasim Ljaji? i predsednik izvršnog ve?a AP Vojvodine Bojan Pajti?. Njih trojica su donorske kartice uzeli u Klini?kom centru Vojvodine.

[Blic, 28.02.2009.]

Pročitaj više …

Prsten na želudac pacijenta

SREMSKA MITROVICA ?¢‚Ǩ‚čú U sremskomitrova?koj Opštoj bolnici nedavno je prvi put obavljena operacija stavljanja prstena na želudac gojaznog pacijenta. Operaciju je izveo tim lekara s dr Goranom Ivi?em na ?elu, direktorom Opšte bolnice.

?¢‚Ǩ‚čú Mi smo tre?i centar u Srbiji koji radi ovakve zahvate. Neke klinike su prestale s ovakvim operacijama, dok mi želimo da nastavimo taj trend i razvijemo ga uklju?ivanjem još više doktora u ovu proceduru. Sam zahvat nije komplikovan, ali su zato izuzetno zahtevni postoperativni postupci kako bi se na pravilan na?in izvršila redukcija mase ?¢‚Ǩ‚čú kaže dr Goran Ivi?. ?¢‚Ǩ‚čú Pacijentkinja je imala 140 kg i u prve tri nedelje izgubila je šest kilograma. Kasnije je gubitak težine brži. Skida se od šest do deset kilograma mese?no, a za godinu dana ?ak šezdesetak kilograma.

Operisana pacijentkinja nije pripadala sremskomitrova?kom fondu za zdravstvo. Sama procedura i operacija koštala je 220.000 dinara. Taj postupak je ipak jeftiniji i efikasniji od dugotrajnih pokušaja le?enja gojaznosti raznim dijetama.

Dr Ivi? kaže da se ovakve procedure rade u svetu pošto ra?unica pokazuje da je za zdravstveni sistem jeftinije kada te osobe imaju manje kilograma. Kod gojaznih problem nije samo estetske prirode. Opasnost predstavljaju pridružena oboljenja, metaboli?ki porema?aji, dijabetes, sr?ane i druge bolesti.

Ipak, naglašava dr Ivi?, operacija je krajnje rešenje. O pacijentu brine tim endokrinologa, psihologa, nutricionista i drugih stru?njaka koji najpre pokušaju da dijetom reše problem gojazne osobe. Priprema pacijenta pre operacije je veoma kompleksna. On mora da pro?e ?itav niz testova dijagnostike kako bi se saznalo da li se problem može rešiti samo hirurškim zahvatom.

?¢‚Ǩ‚čú Kada nestane svih drugih mogu?nosti za izle?enje, onda pribegavamo operaciji, koja nije samo stavljanje obru?a na želudac ?¢‚Ǩ‚čú kaže dr Ivi? i dodaje da se pacijenti selektuju u zavisnosti od tipa gojaznosti. On najavljuje da ?e se tokom godine u Opštoj bolnici nastaviti s još složenijim procedurama koje ?e za pacijente zna?iti spas i definitivno mnogo manje kilograma.

Zanimljivo je da u ovu Opštu bolnicu, na le?enje ili hiruršku intervenciju, dolaze i pacijenti iz drugih krajeva Srbije, iz Republike Srpske i Crne Gore. Od takvih pacijenata bolnici mese?no ostaje oko dva miliona dinara, što se ulaže u opremu, uvo?enje novih procedura i podizanje komfora.

Primera radi, pre nekoliko godina stru?ni tim dr Gorana Ivi?a uradio je prvu operaciju transanalne mikroskopske hirurgije, koja se radi jedino u ovoj bolnici i kojom se, bez klasi?nog reza, le?e tumori završnog dela debelog creva. Ovakva intervencija košta 50.000 dinara, posebno se pla?a bolni?ki dan, a pacijenti odlaze ku?i ve? posle nekoliko dana.

[Gra?anski list, 25.02.2009.]

Pročitaj više …

Od 18.02. nova lista lekova

Nova lista lekova, koja je objavljena 10.02. stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja, odnosno 18.02.2009. godine.
A listu lekova za koje se ne pla?a u?eš?e (osim participacije po receptu 40 din) možete preuzeti OVDE.
A1 listu lekova, za koje se osim participacije pla?a i procentualno u?eš?e, možete preuzeti OVDE.

Sve ostale liste, kao i Pravilnik o listi lekova, možete preuzeti sa stranice RZZO.

[Diabeta.net, 17.02.2009.]



Pročitaj više …

Novi zakoni u zdravstvu

Radnim verzijama nacrta zakona, prvi put u našoj praksi, sistemski se ure?uju ?etiri oblasti – biomedicinski potpomognuta oplodnja, transfuzija, transplantacija organa i transplantacija tkiva i ?elija. Radne verzije su uskla?ene sa direktivama EU, ali i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava. Javna rasprava traja?e tri meseca.

Ministarstvo zdravlja napravilo je radne verzije nacrta zakona kojima se, prvi put u našoj praksi, sistemski ure?uju ?etiri oblasti – biomedicinski potpomognuta oplodnja, transfuzija, transplantacija organa i transplantacija tkiva i ?elija.
Pošto oblasti koje ?e biti ure?ene zalaze i u eti?ka, kulturološka, sociološka i verska pitanja, radne verzije su, kako kažu u resornom ministarstvu, uskla?ene sa direktivama Evropske unije, ali i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
Kada malo bolje pogledate oko sebe, gotovo na svakom ?ošku vidite neku banku. I one su nam važne. Dobra vest je da ?e u Srbiji uskoro biti otvorene i banke koje su mnogo važnije i koje bukvalno život zna?e.
Rukovodilac projekta na Institutu za majku i dete Dragana Vuji? kaže da je još 2007. godine taj Institut aplicirao projekat obezbe?ivanja uslova za transplantaciju mati?nih ?elija hematopoeze kod dece u Srbiji.

Javne i porodi?ne banke ?elija 
Taj projekat podrazumeva formiranje javne i porodi?ne banke ?elija koje se dobijaju iz krvi pup?anika. Ta banka ?e zaživeti onog trenutka kada bude zaživeo zakon, i u toku su sve neophodne pripreme.
Podse?amo, mati?ne ?elije iz pup?anika mogu se upotrebiti u le?enju razli?itih oblika raka krvi, uro?ene malokrvnosti ili slabosti imuniteta, ali stru?njaci od njih u budu?nosti o?ekuju mnogo više.
Nacrtom zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, dozvoljeno je doniranje jajnih ?elija i sperme i osnivanje banaka za njihovo ?uvanje.
Usvajanjem Zakona o transplantaciji, u Srbiji ?e kona?no biti precizno ure?eno i doniranje i zaveštanje organa, što su zemlje u našem okruženju ve? odavno uradile.
Odobrenje zdravstvenim ustanovama za izvo?enje svih tih postupaka izdava?e resorno ministarstvo. Bi?e osnovana i Uprava za biomedicinu sa podsektorima, jer u tim oblastima ima mnogo osetljivih pitanja i mogu?nosti za zloupotrebe.
“Taj organ bi?e u sastavu ministarstva, direktore ?e imenovati Vlada na predlog ministara, oni ?e biti finansirani iz sredstava budžeta, vodi?e prakti?no jedinstvene registre svih davalaca za sve što se upotrebljava u oblasti biomedicine i svakako jedinstvena lista ?ekanja za one kojima je neophodan organ, tkivo ili ?elija za le?enje”, kaže pomo?nica ministra zdravlja Zorica Pavlovi?.

Kaznene odredbe nisu definisane
U predloženim nacrtima još nisu definisane kaznene odredbe. To ?e biti naknadno ure?eno.
Sva ?etiri zakona po?ivaju na principu dobrovoljnosti davanja organa i tkiva, ili ?elija, i ta dobrovoljnost podrazumeva i neostvarivanje materijalne koristi.
“Kaznena politika  mora biti veoma oštra i veoma stroga, postoji Krivi?ni zakonik koji zabranjuje trgovinu organima i delovima tela, mi ?emo to podržati i svim drugim odredbama to spre?iti”, objasnila je Pavlovi?.
Posle tromese?ne javne rasprave, sve prihva?ene izmene bi?e unete u kona?an predlog ?etiri zakona koje treba da usvoji Vlada. Posle toga, ovaj set veoma važnih zakona ulazi u skupštinsku proceduru.
U Ministarstvu zdravlja naglašavaju da bi bilo dobro da oni što pre budu i usvojeni jer ?e se tako stvoriti uslovi za razmenu organa, tkiva ili ?elija sa drugim zemljama, što ?e doprineti bržem i boljem le?enju ljudi.

{RTS, 05.02.2009.]

Pročitaj više …

Intervju sa Ružicom Ajzenbrand

Ružica Ajzenbrand iz Beograda živi sa dijabetesom tip 1 više od 50 godina, i to bez ikakvih komplikacija!
O svojoj prošlosti, sadašnjem životu i budu?im planovima pri?ala je za emisiju “Govori da bih te video”, na talasima Radio Beograda 2, koja je emitovana 02.02.2009. od 17 do 17.30h.
Ukoliko ste propustili emisiju, možete je preuzeti ili preslušati OVDE. (mp3, 11 Mb)

[Diabeta.net, 02.02.2009.]


Pročitaj više …

Održan seminar “Snaga pacijentima”

U prostorijama “Megatrend Univerziteta” u Novom Beogradu 23. i 24.01.2009. održan je Nacionalni seminar za zastupnike prava pacijenata, sa me?unarodnim u?eš?em, pod sloganom ?¢‚Ǩ?ìSnaga pacijentima?¢‚Ǩ¬ù.
U glavnoj ulozi u pozivnom spotu je naš Ninoslav Raškovi?, prvi maratonac sa dijabetesom tip1 u Srbiji!

 
Seminar je održan u organizaciji Inicijative “Snaga pacijentima” i Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanovi? Batut”, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i RZZO. Seminaru je prisustvovalo više od 400 u?esnika iz cele Srbije, izlaga?a, predstavnika razli?itih udruženja, individualaca, koji se bore za poštovanje prava pacijenata i ostvarivanje boljih uslova zdravstvene zaštite.
 
U okviru prvog dana seminara, prezentaciju Dijabetološkog saveza Srbije na temu “Zna?aj me?unarodne podrške” održala je Stela Prgomelja. Prezentaciju možete pogledati OVDE.
Koristimo priliku da se i ovim putem zahvalimo organizatorima na pozivu i ?estitamo na odli?noj organizaciji seminara.

Više informacija na sajtu www.snagapacijentima.rs

[Diabeta.net, 01.02.2009.]

Pročitaj više …

Skupština Dijabetološkog saveza Srbije




Dijabetološki savez Srbije je 29.11.2008. god. u Centru za prezentacije Beomedicine održao svoju redovnu godišnju skupštinu. Izveštaj je podnela Doc. dr Teodora Belji?-živkovi?, predsednica Saveza. Izveštajem je obuhva?en ne samo prethodni, godišnji period, ve? se dr Belji?-živkovi? osvrnula i na prethodne 3 godine od kad je preuzela predsedavanje Savezom.
Skupštini su prisustvovali predstavnici društava ?¢‚Ǩ‚čú ?lanova Saveza iz cele Srbije. Ukupno je bilo prisutno, što delegata, što gostiju, što izlaga?a, 70 osoba.


 

Pročitaj više …

Više lekova na recept

Proširena lista medikamenata

Republi?ki zavod za zdravstveno osiguranje usvojio je novi pravilnik o listi lekova, kojim su zna?ajno smanjene cene lekova, najviše uvoznih originalnih, a koje ?e gra?ani ubudu?e dobijati besplatno. Participacija za preglede i lekove sa sadašnjih 20 dinara bi?e pove?ana na 40, a najsiromašniji gra?ani bi?e oslobo?eni ovih pla?anja.

– Ovim smo omogu?ili zna?ajno smanjenje cena, pre svega uvoznih, brendiranih lekova, za koje su do sada svi gra?ani pla?ali procentualno u?eš?e. Pacijenti su prošle godine iz svog džepa za takve lekove izdvojili 470 miliona dinara, što nije uopšte malo – objašnjava Svetlana Vukajlovi?, direktorka RZZO.
Pojeftinili su lekovi kao što su ?¢‚Ǩ?ærispolept?¢‚Ǩ?ì antipsihotik, ?¢‚Ǩ?ælamiktal?¢‚Ǩ?ì za le?enje epilepsije, ?¢‚Ǩ?ælipanor?¢‚Ǩ?ì za smanjenje lipida, holesterola i triglicerida, ?¢‚Ǩ?æglukofaž?¢‚Ǩ?ì lek za dijabetes, ?¢‚Ǩ?ærokaltrol?¢‚Ǩ?ì za osteoporozu i ?¢‚Ǩ?ædilatrend?¢‚Ǩ?ì za le?enje sr?ane insuficijencije. Za ove lekove pacijenti ubudu?e ne?e dopla?ivati, ve? ?e ih Fond u potpunosti finansirati. Potpuno besplatno gra?ani ?e mo?i, primera radi, da dobiju ?¢‚Ǩ?æbensedin?¢‚Ǩ?ì, ?¢‚Ǩ?ælorazepam?¢‚Ǩ?ì, ?¢‚Ǩ?ædiazemal?¢‚Ǩ?ì i ?¢‚Ǩ?ælevotiroksin?¢‚Ǩ?ì.
Sniženjem cena lekova omogu?eno je i da se za odre?ene lekove sa liste A1 (koji se procentualno dopla?uju) smanji u?eš?e. Tako je za ?¢‚Ǩ?æimigran?¢‚Ǩ?ì, koji se koristi u terapiji za le?enje migrene, smanjeno u?eš?e sa 50 na 25 odsto, a lekovi za Parkinsonovu bolest ?¢‚Ǩ?æmirapeksin?¢‚Ǩ?ì i ?¢‚Ǩ?ærekip?¢‚Ǩ?ì pacijenti ?e ubudu?e umesto 50 dopla?ivati samo 30 odsto od njegove cene. To ?e, prema re?ima Vukajlovi?eve, omogu?iti ve?u dostupnost lekova svim osiguranicima.
Za odre?ene lekove proširene su i indikacije prema kojima se mogu propisivati o trošku Fonda. Za lekove kao što su ?¢‚Ǩ?ætiklodiks?¢‚Ǩ?ì, ?¢‚Ǩ?æplaviks?¢‚Ǩ?ì, ?¢‚Ǩ?æzilt?¢‚Ǩ?ì, ?¢‚Ǩ?ærožac?¢‚Ǩ?ì i ?¢‚Ǩ?æclopidogrel?¢‚Ǩ?ì promenjena je indikacija, pa ?e ih pacijenti posle ugra?enog grafta i stenta dobijati 12 meseci umesto dosadašnjih šest meseci. Tako?e, i lekove za inhalaciju ?¢‚Ǩ?æ simbikort?¢‚Ǩ?ì i ?¢‚Ǩ?æseretide?¢‚Ǩ?ì mogu dobijati pacijenti koji imaju hroni?nu opstruktivnu bolest plu?a. Lek ?¢‚Ǩ?ænorditropin?¢‚Ǩ?ì, hormon rasta, od sada mogu dobijati i deca koja su ro?ena kao deca male gestacione dobi. Na listu lekova stavljen je i medikament ?¢‚Ǩ?æsingular?¢‚Ǩ?ì granule i tablete za žvakanje koje se koriste u le?enju bronhijalne astme kod dece od dve do šest godina.
Novi pravilnik o listi lekova predvi?a i pove?anje participacije sa 20 na 40 dinara.
– Participacija nije pove?avana od 2004. godine, ali kako to ne bi dodatno opteretilo gra?ane, naro?ito najsiromašnije slojeve, mnoge kategorije osiguranika bi?e oslobo?ene participacije. Pravo na osloba?anje imaju svi osiguranici ?iji su prihodi ispod materijalnog cenzusa – kaže Vukajlovi?eva.
To zna?i da svi zaposleni, penzioneri, poljoprivrednici, samostalni preduzetnici, kao i ?lanovi njihove porodice, imaju pravo da budu oslobo?eni pla?anja participacije.
– Da bi osiguranik koji živi sam ostvario pravo na osloba?anje od participacije, potrebno je da njegov mese?ni prihod ne prelazi iznos neto minimalne zarade u Republici uve?an za 30 odsto, što trenutno iznosi 18,657 dinara. Ukoliko osiguranik živi sa ?lanovima porodice, ukupan mese?ni prihod po ?lanu porodice ne sme da prelazi minimalnu zaradu koja je trenutno 14,352 dinara – isti?e Vukajlovi?eva.
Da bi osiguranici ispod materijalnog cenzusa bili oslobo?eni od participacije, neophodno je da se obrate svojoj filijali zdravstvenog osiguranja koja ?e im izdati potvrdu. Na osnovu toga participacija im ne?e biti napla?ivana, kako za lekove tako i za sve druge zdravstvene usluge, kao što su participacija za pregled, dijagnosti?ku proceduru, bolni?ki dan.

Ko ne pla?a articipaciju
– ratni vojni invalidi i civilni invalidi rata
– slepa lica, trajno nepokretna i oni koji ostvaruju nov?anu nadoknadu za tu?u pomo?
– deca, u?enici, studenti
– žene u toku trudno?e, poro?aja i 12 meseci nakon poro?aja
– privremeno raseljena lica sa teritorije Kosova i Metohije
– socijalno ugrožene kategorije( nezaposleni, korisnici socijalne pomo?i, stariji od 65 godina bez penzije, Romi)

Najviše para za sr?ane bolesnike
Prošle godine RZZO je za lekove izdvojio više od 31 milijardu dinara . Od toga preko 21 milijardu za lekove na recept, osam milijardi za medikamente u zdravstvenim ustanovama i 2,2 milijarde za najskuplje citostatike. Na teret RZZO propisano je više od 55.000 recepata i za njih izdato preko 77.000 kutija lekova. Najviše sredstava izdvojeno je za medikamente za le?enje kardiovaskularnih oboljenja, gotovo devet milijarde dinara. Tokom prošle godine svaki osiguranik je u proseku izdvojio 160 dinara.

[Blic, 23.01.2009.]

Pročitaj više …

Kompjuteri za brže izdavanje recepata

Modernizacija domova zdravlja

U domovima zdravlja ?¢‚Ǩ?æVoždovac?¢‚Ǩ?ì, ?¢‚Ǩ?æStari grad?¢‚Ǩ?ì, ?¢‚Ǩ?æZvezdara?¢‚Ǩ?ì, ?¢‚Ǩ?æVra?ar?¢‚Ǩ?ì i ?¢‚Ǩ?æRakovica?¢‚Ǩ?ì Republi?ki zavod za zdravstveno osiguranje instalirao je softvere koji omogu?avaju štampanje recepata, uputa i svih ostalih uverenja koja su do sada pisana ru?no. U apoteci pri Domu zdravlja ?¢‚Ǩ?æVoždovac?¢‚Ǩ?ì u Krivola?koj instaliran je dupli bar-kod ?ita?, tako da je vreme izdavanja recepata znatno smanjeno.

Instalirani softver, koji ?e po?etkom ove godine, kako je planirano, biti i u ostalim domovima zdravlja, zamenio je ru?no pisanje protokola koji je namenjen Republi?kom zavodu za zdravstveno osiguranje (RZZZO).

Prema re?ima direktorke RZZZO Svetlane Vukajlovi?, zahvaljuju?i ovom softveru lekari više nemaju šta da popunjavaju za Fond i imaju više vremena za pacijente.
Trenutno se lekovi brže izdaju jedino u apoteci u Krivola?koj i to tako što farmaceut pro?e ?ita?em preko recepta i svi podaci su uneseni. Nakon ove apoteke duple bar-kod ?ita?e dobi?e i ostale apoteke u Beogradu. Apoteka ?¢‚Ǩ?æBeograd?¢‚Ǩ?ì je izvela neophodne pripreme i nabavljeni su bar-kod ?ita?i, koji ?e najdalje za mesec dana sti?i i u ostale apoteke.
I dok ne stignu ovi ?ita?i lekarima ?e ipak biti lakše, jer nakon ukucavanja dijagnoze i lekova ne moraju da pišu recepte pošto ih štampaju medicinske sestre.
Lekari bi za pacijente imali još više vremena da je na pravi na?in zaživeo dugo najavljivani elektronski karton. On nije zvani?no priznat zakonom, a uveden je u nekoliko domova zdravlja u Beogradu. Istovremeno se, ipak, vodi i evidencija u papirnim kartonima, ali je zahvaljuju?i ra?unarima olakšano propisivanje terapije hroni?nim pacijentima koji iste lekove podižu iz meseca u mesec.
Lekar opšte prakse u Domu zdravlja ?¢‚Ǩ?æVoždovac?¢‚Ǩ?ì prim. dr Nevenka Dimitrijevi? kaže za ?¢‚Ǩ?æBlic?¢‚Ǩ?ì da je novi softver odli?an, jer se recepti i uputi automatski štampaju nakon unošenje u ra?unar. Ipak, ono što je ostalo kao problem jeste što se paralelno vodi evidencija i u papirnim kartonima i u ra?unarima.
– Novi softver jeste doneo uštedu vremena, ali moje kolege i ja i dalje gubimo vreme pisanjem po kartonima. Zatim, treba sve to i ukucati, a treba i ispuniti i normu Ministarstva zdravlja od 36 pregledanih pacijenata po smeni ?¢‚Ǩ‚čú kaže dr Dimitrijevi?.

Povezivanje u jedan sistem
Svetlana Vukajlovi? kaže da je sve bliža realizacija online zdravstvenog sistema, odnosno da lekar napiše recept u ra?unaru i da ga apoteka ima ve? za nekoliko minuta u sistemu, ?ime ?e se izbe?i štampanje recepata. Za ovaj online sistem ostalo je da se kompjuterski umreže apoteke i domovi zdravlja.

[Blic, 12.01.2009.]

Pročitaj više …

Nezdrave dijete kobne za dijabeti?are

Mlade osobe koje su obolele od dijabetesa tipa 1 ili tipa 2 ?esto su gojazne, a neki od njih bez savetovanja s lekarom pribegavaju nezdravim dijetama, što može da pogorša njihovu bolest, upozoravaju ameri?ki stru?njaci iz bolnice Kajser permanent u Pasadeni.

Dr Džin Lorens i njene kolege iz bolnice u Pasadeni došli su do ovakvog zaklju?ka prou?ivši slu?ajeve 1.742 de?aka i 1.615 devoj?ica, prose?ne starosti 15 godina, od kojih je 520 bolovalo od dijabetesa tipa 2, a 2.837 od dijabetesa tipa 1.

Oko polovine njih prijavili su da su pokušali da oslabe. Kalifornijski stru?njaci naglašavaju da je želja da se oslabi normalna kod mladih obolelih kod dijabetresa tipa 2, ?ije je stanje u vezi sa gojaznoš?u, ali da dijetama ?esto pribegavaju i oni sa dijabetesom tipa 1, koji s gojaznoš?u nema nikakve veze. Tome su naro?ito sklone devoj?ice.

?injenica je da se ve?ina mladih dijabeti?ara obuhva?enih istraživanjem opredelila za zdrav i kontrolisan na?in slabljenja, ali je prili?an broj pribegavao gladovanju, lekovima za slabljenje koji se dobijaju bez recepta, koriš?enju laksativa, povra?anju ili ?ak izbegavanju propisanog insulina. Pri tom nisu dovoljno vodili ra?una o nivou še?era u krvi.

Kalifornijski tim apeluje na stru?njake za dijabetes i roditelje obolele dece da budu svesni da se ona ne opredeljuju uvek za zdrav na?in mršavljenja i da to može da pogorša kako še?ernu bolest, tako i njihovo opšte zdravstveno stanje.

[Tanjug, 09.01.2009.]


Pročitaj više …