Povišeni trigliceridi i holesterol ne moraju da idu zajedno

Ko ima povećane trigliceride u krvi, ne mora da ima i povećan holesterol. Njihovi metabolizmi nisu isti, ali se ipak, vrlo često "sreću" zajedno. Jer, na njihovo povećanje utiče uglavnom pogrešna ishrana, bogata ugljenim hidratima i zasićenim masnim kiselinama. A, udruženi, štetno utiču na krvne sudove, i izazivaju kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti.

Pojedini genetski poremećaji metabolizma masti su, prema rečima dr Branka Jakovljevića, profesora sa Instituta za higijenu i ishranu Medicinskog fakulteta, takođe praćeni istovremenim povećanjem triglicerida i holesterola:

– Hronična bubrežna insuficijencija, Kušingov sindrom, šećerna bolest, smanjena funkcija štitne žlezde, akutni hepatitis, sistemski lupus, kao i neki lekovi (beta-blokatori, estrogeni, kortikosteroidi) mogu da povećaju vrednosti triglicerida u krvi.

Statistike pokazuju da su povišene vrednosti triglicerida i holesterola u krvi, odnosno hiperlipoproteinemije, najčešći metabolički poremećaji u populaciji. Procenjuje se da u razvijenim zemljama čak do jedne trećine stanovništva ima neki oblik poremećaja metabolizma masti. U dečijem uzrastu beleži se učestalost čak do 10 odsto.

– Povećane vrednosti triglicerida su snažan faktor rizika za nastanak ateroskleroze, ishemijske bolesti srca i drugih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti – objašnjava prof. Jakovljević. – Osobe sa povišenim vrednostima triglicerida treba da se pridržavaju preporuka za pravilnu ishranu uz redovnu fizičku aktivnost i obavezno prekidanje uzimanja alkohola. Od velike koristi je i prestanak pušenja.

Pravilna ishrana kod osoba sa hipertrigliceridemijom podrazumeva, pre svega, smanjivanje unosa hrane koja je bogata šećerima i ugljenim hidratima (slatkiši, hleb, testenine, proizvodi iz pekare).

– Treba smanjiti uzimanje zasićenih masti, svinjskog, jagnjećeg, goveđeg masnog mesa i mlečnih proizvoda sa visokim sadržajem masti.

Stariji od 20 godina, trebalo bi da proveravaju nivo triglicerida najmanje jednom u pet godina. A, oboleli od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti i dijabetičari, analize moraju da rade najmanje na godinu dana.

[novosti.rs, 28.03.2012.]