Tadić pozvao građane da podrže akciju “Produži život”
Predsednik Srbije Boris Tadić pozvao je, povodom Svetskog dana davalaca organa, javne ličnosti i građane da se priključe nacionalnoj kampanji “Produži život”, koja promoviše donatorstvo.
Tadić je, u izjavi novinarima, posle razgovora sa ministrom zdravlja Tomicom Milosavljevićem, naglasio da mu je čast što učestvuje u akciji koja bi trebalo da promeni sistem vrednosti, tabue i predsrasude o pitanju davalaštva organa, ćelija i tkiva.
“Solidarnost, ali i spremnost da se reaguje u kritičnom momentu su one karakteristike modernog društva koje želimo da budu svojstvene državi Srbiji”, poručio je Tadić.
Tadić je naglasio da su Milosavljević i on godinama dobrovoljni davaoci krvi, ali da zajedno pristupaju akciji “Produži život” sa željom da dobije najširu društvenu podršku.
Pozivam sve javne ličnosti, one ljude čija reč utiče na građane, da se pridruže ovoj akciji, rekao je Tadić koji je i sve građane pozvao da se priključe kampanji “Produži život”, kako bi se promenio sistem vrednosti u Srbiji.
Tadić je naglasio da ova kampanja, pored državnog, mora dobiti i opšti društveni značaj.
Time pokazujemo koliki je civilizacijski nivo naše zajednice i u kojoj meri smo u praksi spremni da pokažemo koliko vodimo računa o svakom građaninu, posebno onom kome je ugrožen život, poručio je Tadić.
Jednom ovakvom akcijom, koja ima i državni značaj, mi se približivamo i evropskim institucijama koje su tehnološki i organizaciono osposobljene da u kratkom roku obezbede produžetak života ljudima kojima je takva pomoć neophodna, poručio je Tadić.
Milosavljević je rekao da je u Srbiji neophodno promeniti svest i razbiti predrasude o davalaštvu organa, ćelija i tkiva.
Moramo svi zajedno shvatiti da na solidarnosti i poverenju počiva uspešan program transplatacije, poručio je Milosavljević.
Milosavljević je naglasio da postoje bolesti za koje je jedini lek presađivanje organa.
“Veoma retko je to moguće uraditi sa bliskog srodnika. Najčešće je to moguće jedino sa preminule osobe”, objasnio je on.
Milosavljević je rekao da postoji podrška struke i svih konfesija za zakone o transplataciji organa, ćelija i tkiva.
“Čeka nas ozbiljan i težak posao i nema tog napora koji nećemo uložiti da program translatacije krene uspravnom putanjom, koja više nikada neće promeniti smer”, istakao je Milosavljević.
On se zahvalio Tadiću na podršci u ime svih pacijenata, kojima je potrebna transplatacija, zaposlenih u zdravstvenom sistemu i Ministarstva zdravlja zbog podrške u ključnom trenutku za razvoj programa transplataciji organa, ćelija i tkiva.
Tridesetak hiljada gradjana Srbije zaveštalo je svoje organe na Vojno-medicinskoj klinici, izjavio je član tima za transplantaciju organa VMA.
“Nažalost, u Srbiji je potrebno bar dva miliona osoba sa donorskim karticama”, kazao je Stanković radiju Beta RFI povodom Svetskog dana davalaca organa koji se danas obeležava.
Prema njegovim rečima, na listi čekanja za transplantaciju bubrega je 1.500 bolesnika, za jetru oko 80, a ima i bolesnika koji čekaju za transplantaciju drugih organa i tkiva. Lista je nepotpuna i nije objedinjena na nacionalnom novu.
“Prema procenama treba godišnje presaditi 400-500 bubrega, 100-150 jetri, 20-30 srca, ali ono što je bitno i što je krucijalni problem – organa nema ni približno koliko je potrebno i koliko je bolesnika kojima presadjivanje organa znači produžetak života”, naveo je Stanković.
On je podsetio da se za presadjivanje mogu koristiti organi i tkiva živih davalaca, ali i kadaveričnih, odnosno osoba sa moždanom smrću kod kojih je došlo do nepovratnog prestanka funkcije mozga bilo zbog bolesti ili povrede.
Od živih davalaca se uzima samo jedan od parnih organa ili deo organa koji se presadjuje. Krvne grupe i tkiva davalaca i primalaca organa moraju biti podudarni.
“Zakon o transplantaciji organa i tkiva je usvojen i u ovom trenutku se čine odredjene aktivnosti da se implementira i program transplantacije zaživi kao rutinski program u našoj zemlji”, kazao je Sranković.
Prema njegovim rečima, transplantacija je najsloženiji način lečenja i mora se organizovati na nivou države.
[Beta, Fonet, 14.10.2009.]










Ninoslav Rašković, naš prvi maratonac sa tip1 dijabetesom!