Nova lista lekova od 15.09.

Nova Lista lekova   je sastavni deo Pravilnika o izmenama Pravilnika o Listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja koji je objavljen u “Službenom glasniku RS” br. 74 od 07.09.2009. godine.
Primenjuje se od 15.09.2009. godine, kada izmena Pravilnika stupa na snagu.
Listu lekova možete preuzeti sa sajta RZZO

[Diabeta.net, 13.09.2009.]

 

Pročitaj više …

Srbe izdaje srce

Infarkt i šlog naj?eš?i su uzroci smrti u našoj zemlji, ali sve ve?i broj osoba oboleva i umire i od posledica dijabetesa

Od bolesti srca u proseku godišnje umru 58.292 osobe… Infarkt i šlog vode?i su uzroci smrtnosti kada su u pitanju bolesti sistema krvotoka

Bolesti srca, krvnih sudova i maligni tumori poslednjih pet godina ?ine više od 75 odsto uzroka smrti u našoj zemlji. Pored ovih oboljenja, naj?eš?i uzroci smrti u Srbiji ve? decenijama su i dijabetes, opstruktivna bolest plu?a, povrede i trovanja, pokazuje ?¢‚Ǩ?æBatutovo” istraživanje.

Dr Tanja Kneževi?, direktor Instituta za javno zdravlje Srbije ?¢‚Ǩ?æDr Milan Jovanovi? Batut”, kaže da su za više od polovine svih smrtnih ishoda krivac bolesti sistema krvotoka.

– Od bolesti srca i krvnih sudova, u toku poslednjih pet godina u proseku godišnje umru 58.292 osobe. žene su ?eš?e umirale u odnosu na muškarce. Infarkt i šlog vode?i su uzroci smrtnosti u ovoj grupi oboljenja. Oboljenja sr?anog miši?a se nalaze na prvom mestu, šlog zauzima drugo, a infarkt srca tre?e mesto u ukupnoj smrtnosti u našoj zemlji – kaže Tanja Kneževi?.

Svaki peti umire od raka

Skoro svaka peta umrla osoba bila je žrtva malignog tumora, koji je na drugom mestu uzro?nika smrti. Od malignih tumora u proseku godišnje umire 19.718 ljudi.

– Muškarci ?eš?e umiru u odnosu na žene. Muškarci su najviše umirali od raka bronhija i plu?a, debelog creva i rektuma, raka prostate i raka želuca, a žene od raka dojke, debelog creva i rektuma, bronhija i plu?a, ali i raka grli?a materice – navodi Kneževi?ka.

Prema njenim re?ima, od posledica povreda i trovanja umire 3,8 odsto stanovnika Srbije godišnje.

– Nasilne smrti, uklju?uju?i i saobra?ajne nesre?e, trovanja i samoubistva ve? duži niz godina ?ine tre?i vode?i uzrok smrtnosti u našoj zemlji. Tokom poslednjih pet godina, nenamerne povrede su ?inile 50,5 odsto svih smrtnih ishoda, a namerne 49,5 odsto. Godišnje u saobra?ajnim udesima život izgubi u proseku 910 osoba. U Srbiji u proseku ?etiri osobe svakoga dana izvrše samoubistvo – kaže Kneževi?ka.

Porast broja dijabeti?ara

?Ö¬†e?erna bolest jedna je od naj?eš?ih nezaraznih bolesti koja poprima razmere globalne epidemije.

– Procenjuje se da u Srbiji dijagnozu dijabetesa ima približno 400.000 osoba. Dijabetes je u svetu peti, a u Srbiji ?etvrti uzrok umiranja. Godišnje od ove bolesti u našoj zemlji umre približno 2.650 osoba, a u poslednjih pet godina uo?en je porast umiranja – rekla je Kneževi?ka.

Hroni?na opstruktivna bolest plu?a peti je uzrok smrtnosti u Srbiji, od koje godišnje umre prose?no 2.550 osoba. Procenjuje se da više od pola miliona ljudi u Srbiji boluje od hroni?nih nezaraznih respiratornih bolesti. Približno 320.000 osoba (4,3 odsto) ima hroni?nu opstruktivnu bolest plu?a, a 200.000 (2,7 odsto) astmu.

Poslednjih godina uo?en je porast opšte stope smrtnosti u Srbiji. Najviše su porasle stope mortaliteta od še?erne bolesti (za 14,3 odsto), malignih tumora (za 9,7 odsto) i opstruktivnih bolesti plu?a (za 8 odsto). Istovremeno, zabeležen je i porast smrtnosti od cirkulatornih bolesti za 1,7 odsto.

Poro?aji ?esto komplikovani

U toku prošle godine u Srbiji se porodilo 69.035 žena. Broj živoro?ene dece je 69.785, a mrtvoro?ene 416. Od ukupnog broja živoro?enih 116 je umrlo u toku boravka u porodilištu. ?etiri žene su se porodile i umrle u porodilištu. Bez komplikacija su protekla 37.742 (55 odsto) poro?aja. Komplikacije samog poro?aja imalo je 27.878 žena, a kod 3.415 su zabeležene ostale komplikacije i patološka stanja kod majke ili deteta, a koja su vezana za poro?ajni period.

Naj?eš?e komplikacije poro?aja su povreda me?ice u toku poro?aja, zaostajanje posteljice bez krvarenja i komplikovan poro?aj zbog pozicije pup?anika oko vrata deteta.

Podaci u Srbiji

1. Bolesti sistema krvotoka 55,6%
– Godišnje umru 58.292 osobe (26.892 muškarca (53,9%) i 31.400 žena (46,1%))
– Oboljenja sr?anog miši?a (12,4%), šlog (7,3%) i infarkt (6,4%)

2. Maligni tumori 19%
– Godišnje umre 19.718 ljudi (muškarci 56,9 odsto, a žene 43,1 odsto)

3. Povrede i trovanja 3,8%

4. ?Ö¬†e?erna bolest 2,7%
– Obolelo 5,4% populacije
– Godišnje umre 2.650 osoba

5. Opstruktivna bolest plu?a 2,4%
– Oko 320.000 osoba obolelo (4,3%)
– Godišnje umre 2.550 osoba

Podaci u svetu

1. Kardiovaskularne bolesti
– Godišnje umre oko 17,5 miliona
– (30 odsto svih smrtnih slu?ajeva)
– Od ovog broja 7,6 miliona bolesti srca i krvnih sudova, a 5,7 miliona moždanih udara

2. Maligni tumori
– Godišnje umre 7,4 miliona osoba
– (13 odsto svih umrlih)
Najsmrtonosniji oblici tumora su:
rak plu?a (1,3 miliona smrti godišnje)
želuca (803.000)
debelog creva (639.000)
jetre (610.000)
dojke (519.000)

3. Povrede i trovanja

4. Respiratorne bolesti
– Oko tri miliona osoba umre od posledica respiratornih bolesti, uglavnom hroni?nih opstruktivnih plu?nih oboljenja

5. Dijabetes

[Press, 02.09.2009.]

 

 

Pročitaj više …

Usvojen zakon o javnom zdravlju

Skupština Srbije usvojila Zakon o javnom zdravlju, koji bi, prema navodima predlaga?a, trebalo da unapredi nivo zdravstvene zaštite gra?ana i o?uva njihovo zdravlje.

Zakonom je utvr?eno da u obezbe?ivanju i sprovo?enju javnog zdravlja u Srbiji aktivno u?estvuju zdravstvena služba, organizacija za zdravstveno osiguranje, vaspitno-obrazovne i druge ustanove, privredna društva, javna preduze?a, preduzetnici, Crveni krst Srbije, udruženja, crkve i verske zajednice, gra?ani, jedinice lokalne samouprave, Vojvodina i Srbija.

Propisano je da zavodi za javno zdravlje svake dve godine dostavljaju izveštaje o zdravlju stanovništva na teritoriji za koju su osnovani.

Zavod za javno zdravlje Srbije, na osnovu izveštaja i sopstvenih analiza, izra?uje i dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove zdravlja petogodišnji izveštaj o zdravlju stanovništva, koji služi kao osnova za planiranje zdravstvene politike.

Zakonom je propisano da društvena briga za javno zdravlje pored ostalog obuhvata utvr?ivanje politike i strategije javnog zdravlja, pra?enje zdravstvenog stanja stanovništva i identifikovanje zdravstvenih problema na nivou Srbije, planiranje, utvr?ivanje glavnih zadataka, donošenje posebnih programa u oblasti javnog zdravlja, utvr?ivanje i sprovo?enje mera poreske i ekonomske politike kojima se podsti?u zdravi stilovi života, obezbe?enje uslova za zdravstveno vaspitanje i obrazovanje stanovništva i obezbe?ivanje uslova za brzo reagovanje u elementarnim i drugim ve?im nepogodama i vanrednim prilikama.

Sredstva za ostvarivanje delatnosti u oblasti javnog zdravlja obezbe?uju se iz budžeta Srbije, Pokrajine, grada i opštine, od organizacije zdravstvenog osiguranja, prodajom usluga i proizvoda koji su u neposrednoj vezi s delatnoš?u zdravstvene ustanove i obavljanjem nau?no-istraživa?ke i obrazovne delatnosti, od legata, poklona.
 
Zakon o transfuziološkoj delatnosti

Skupština je usvojila i Zakon o transfuziološkoj delatnosti, kojim se ure?uju na?in, postupak, uslovi, nadzor i organizacija transfuziološke delatnosti.

Transfuziološka delatnost obuhvata planiranje, prikupljanje, testiranje, preradu krvi i komponenata krvi, bez obzira na njihovu namenu, i ?uvanje, upravljanje, distribuciju, snabdevanje i izdavanje krvi i komponenata krvi namenjenih transfuziji.

Zakonom je propisano da Srbija u ostvarivanju društvene brige za zdravlje stanovništva obezbe?uje uslove za snabdevanje stanovništva dovoljnom koli?inom kvalitetne i bezbedne krvi i komponenata krvi.

Zdravstvenoj ustanovi može se izdati dozvola za obavljanje transfuziološke delatnosti, ako ispunjava uslove u pogledu kadra, prostora i opreme za obavljanje tog posla.

Bliže uslove u pogledu kadra, opreme i prostora za obavljanje transfuziološke delatnosti propisuje ministar nadležan za poslove zdravlja.

Zahtev za dobijanje dozvole za obavljanje transfuziološke delatnosti podnosi se ministarstvu nadležnom za poslove zdravlja, preko Uprave za biomedicinu.

Zakon utvr?uje da davaoci krvi i komponenata krvi mogu biti punoletne osobe do 65 godina za koje nadležni doktor medicine utvrdi da ne postoje medicinski razlozi koji bi mogli uzrokovati ošte?enje zdravlja davalaca ili primalaca krvi. Davanje krvi je dobrovoljno, besplatno i anonimno.

Kako je utvr?eno, osoba koja ho?e da da krv ili komponente krvi mora biti obaveštena o mogu?im reakcijama tokom uzimanja krvi, obimu testiranja krvi, kao i zaštiti podataka o li?nosti. Osoba koje ho?e da da krv ili komponente krvi dužna je da pre svakog davanja krvi ili komponente krvi popuni upitnik i svojim potpisom potvrdi verodostojnost podataka. Pre svakog davanja krvi ili komponente krvi, nadležni doktor medicine obavezan je da pregleda osobu koja daje krv. Osoba koja daje krv mora biti obaveštena o mogu?nosti da odustane od davanja pre otpo?injanja postupka, kao i o mogu?nosti odbijanja davanja, odnosno mogu?nosti povla?enja saglasnosti, u bilo kom trenutku u toku davanja.

Ovlaš?ena transfuziološka ustanova utvr?uje mere koje obezbe?uju da se krv i komponente krvi prikupljaju, testiraju, prera?uju, ?uvaju, distribuiraju i izdaju na teritoriji Srbije, na na?in koji omogu?ava pra?enje krvi i komponenata krvi od davaoca krvi do primaoca krvi i obratno.
 
Zakon o transplantaciji

Skupština je usvojila i Zakon o transplantaciji, koji ure?uje pitanja koja su od zna?aja za organizaciju i sprovo?enje transplantacije organa ili delova organa.

Zakonom je utvr?eno da se postupak transplantacije može obavljati samo ako je to medicinski opravdano, odnosno ako je to najpovoljniji na?in le?enja. Utvr?eno je da je u postupku transplantacije zabranjeno nuditi ili davati bilo kakvu naknadu ili drugu imovinsku, neimovinsku korist davaocu organa, a zabranjeno je i reklamiranje potreba za organima, oglašavanje doniranja i davanja nov?ane naknade ili druge materijalne ili nematerijalne koristi.

Zabranjeno je i reklamiranje zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji obavljaju postupak transplantacije u sredstvima javnog informisanja i na drugim nosiocima oglasnih poruka. Zakon propisuje zabranu trgovine organima.

Ako za pojedini organ umrlog davaoca u Srbiji nije mogu?e na?i odgovaraju?eg primaoca organa sa republi?ke liste ?ekanja, organ se može ponuditi odgovaraju?oj me?unarodnoj organizaciji, me?unarodnoj instituciji i stranoj državi s kojima je uspostavljena uzajamna saradnja za razmenu organa radi le?enja.

Zakonom je propisano da su podaci o davaocu i primaocu organa službena tajna, koju su dužna da ?uvaju sve osobe koje u?estvuju u postupku transplantacije i lica kojima su ti podaci dostupni.

Uzimanje organa od živog davaoca organa dozvoljeno je pod uslovom da je živi davalac organa dao pismeni pristanak koji je izraz njegove slobodne volje.

Uzimanje organa od umrle osobe može se izvršiti isklju?ivo posle dijagnostikovanja i utvr?ivanja moždane smrti na osnovu medicinskih kriterijuma u skladu sa zakonom.

Zakon utvr?uje osnivanje Uprave za biomedicinu koji ?e biti organ u sastavu Ministarstva zdravlja.

Zakonom je propisano da je doniranje organa dobrovoljno i bez finansijske nadoknade, osim nadoknade nužnih troškova.

Skupština je usvojila i Zakon o transplantaciji ?elija i tkiva kojim se ure?uju dobijanje, doniranje, testiranje, obrada, o?uvanje, skladištenje i distribucija ljudskih ?elija i tkiva namenjenih za primenu kod ljudi. Ure?uje se i osnivanje banaka ?elija i tkiva, nadzor nad sprovo?enjem ovog zakona i obavljanje odre?enih poslova državne uprave u oblasti transplantacije ?elija i tkiva.
 
Zakon o le?enju neplodnosti

Skupština je usvojila i Zakon o le?enju neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognutog oplo?enja kojim se ure?uju uslovi i na?in le?enja neplodnosti kod muškaraca i žena.

Zakonom je utvr?eno da se na?elo medicinske opravdanosti biomedicinski potpomognute oplodnje ostvaruje u slu?aju kada le?enje neplodnosti drugim postupcima nije mogu?e ili ima zna?ajno manje šanse za uspeh, ako to ne dovodi do neprihvatljivog rizika po zdravlje, život i bezbednost majke, odnosno deteta.

[EMportal, Beta, 01.09.2009.]

Diabeta napomena: kada bude ažuriran sajt Parlamenta, mo?i ?ete da preuzmete Zakon na ovoj strani

Pročitaj više …