Članica IDF-a
IDF
IDF

Arhiva vesti

Linkovi

Virtuelni kotlić

28. 12. 2008.
VIRTUELNI KOTLIĆ® je jedinstvena zbirka recepata, koju je osmislila majka mladića sa tipom 1, sa željom "da ljudi shvate da i dalje mogu da uživaju u spremanju jela i da mogu puno toga da spreme na razne načine, a ne da imaju strah od hrane. Zato su i sličice vesele i šarene!"
 
Zbog čega je VIRTUELNI KOTLIĆ® jedinstven? Zbog toga što za svaki recept imate izračunate sve potrebne nutritivne vrednosti, uključujući i glikemijski indeks! Takođe, svi ovi recepti su već spremljeni i isprobani u kućnim uslovima!
 
Sin autorke ovih recepata je mlad i energičan čovek, koji se aktivno bavi sportom, ide redovno u teretanu, odlazi preko leta na more i vodi pun mladalački život. Hraneći se prema ovim receptima, regulacija glikemije je odlična! čak i kada je bio mesec dana sam kod kuće, pa je trebalo neke stvari i sam da pripremi, ili mu je baka povremeno kuvala po ovim receptima, nivo šećera u krvi je bio odlično regulisan.
 
Na ovaj način, praveći dobro izbalansirane recepte i prateći nutritivni sadržaj obroka, "hipoglikemije su mu retke i nikad problematične, tj. vraća šećer u normalu za desetak minuta sa nekoliko gutljaja soka od pomorandže bez dodatog šećera".
 
U sadašnjoj fazi VIRTUELNI KOTLIĆ® ima tek nekoliko recepata sa sličicama. Biće ih, naravno, više. Publikovaćemo ih kontinuirano, onako kako budu bili pripremani i slikani. Radi lakšeg snalaženja, podeljeni su na "Slaniše" i "Slatkiše".
 
Baza podataka o namirnicama koju je ova požrtvovana majka vredno skupljala daje prilično realne podatke kod preračunavanja nutritivnih vrednosti, pa se onda te vrednosti i kod gotovih jela kreću u realnim okvirima.
 
Zato će vam VIRTULENI KOTLIĆ® biti nezamenljiv vodič za planiranje jelovnika, a onima koji su na intenziviranoj insulinskoj terapiji - velika pomoć za izračunavanje doze insulina!
 
Jedino što vam ne preporučujemo je da čitate ove recepte u kasnim večenjim satima, jer strahovito otvaraju apetit!
 
Uživajte u hrani po našoj meri! Prijatno!
 
Napomena: recepti na sajtu diabeta.net su publikovani uz saglasnost i vlasništvo su autorke. Diabeta.net tim se zahvaljuje na ustupljenom materijalu. Za više informacija posetite www.carobna-kuhinja.com

De?ji dijabetes prati nedostatak vitamina D

27. 12. 2008.

Deca i tinejdžeri koji boluju od dijabetesa tipa 1 ?esto imaju izražen nedostatak vitamina D, ukazala je najnovija ameri?ka studija, obavljena na Harvardskoj medicinskoj školi.

Ovakvi rezultati upu?uje na zaklju?ak da je za tu decu, koja su ionako pod pove?anim rizikom od gubitka koštane mase kad odrastu, izuzetno važno da u odgovaraju?im koli?inama unose taj vitamin, prenosi Rojters.

Me?u 128 dece i tinejdžera, obuhva?enih studijom, kod tri ?etvrtine je registrovan nedovoljan nivo D vitamina u krvi. Samo 24 odsto ispitanika imalo je adekvatan nivo vitamina D.

Ranije studije su pokazale da ova deca u kasnijem životu ?eš?e gube koštanu masu nego osobe koje ne boluju od dijabetesa tipa 1. To se može pripisati visokom nivou še?era u krvi, velikom gubitku kalcijuma kroz uriniranje i hroni?nom zapaljenskom procesu u organizmu.

Budu?i da su ti problemi neodvojivi od dijabetesa tipa 1, važno je usredsrediti se na one faktore zdravlja kostiju koji se lako mogu menjati. U te faktore spada i unošenje dovoljnih koli?ina vitamina D.

Ameri?ko udruženje pedijatara preporu?uje da deca i tinejdžeri dnevno unose 400 internacionalnih jedinica (IJ) ovog vitamina dnevno.

Stru?njaci podse?aju da malo prehrambenih proizvoda prirodno sadrži vitamin D, sa izuzetkom nekih vrsta ribe, kao što su losos, skuša i tuna.

Deca koja boluju od dijabetesa, a ne konzumiraju dovoljno ovog vitamina kroz redovnu ishranu, trebalo bi da svakog dana uzmu 400 IJ dopunskog vitamina D, preporu?uju ameri?ki lekari.

[Tanjug, 26.12.2008.]

detaljnije…

Umro le?e?i dijabetes kiselom vodom

27. 12. 2008.

Alternativna medicina je ve? tri godine legalizovana i u Srbiji, pa se može praktikovati i pod krovom državnih zdravstvenih ustanova, a pre dva meseca izdate su i prve dozvole za ovaj vid le?enja. Zakonska regulativa je bila neophodna da se spre?e zloupotrebe i nadrilekarstvo, jer do pre nekoliko godina novine su bili pune oglasa u kojima su samozvani ?¢‚Ǩ?ìlekari?¢‚Ǩ¬ù nudili ozdravljenje od svih bolesti, pa i najtežih. Prevara je bilo bezbroj, a pojedini pacijenti su preminuli. ?¢‚Ǩ?ìTretman?¢‚Ǩ¬ù pacijenta sa še?ernom boleš?u kiselom vodom i savetovanje da odustane od insulina usmrtilo je jednog nesre?nika u Bosni.

Neki pacijenti s visokim krvnim pritiskom ?¢‚Ǩ?ìle?eni?¢‚Ǩ¬ù su viskom, a bolesti ki?me ?¢‚Ǩ?ìstru?nom?¢‚Ǩ¬ù masažom i istezanjem, posle ?ega jedan ?ovek u Sremu umalo nije ostao invalid.

Naspram ovih šarlatana bilo je i stru?njaka koji su bolesnicima pomagali u le?enju nekom u svetu priznatom alternativnom metodom, ali i na njih je ?esto nepravedno bacana ljaga nadrilekarstva. Bez obzira na to koliko napredovala, savremena medicina još ne pronalazi dobar i brz odgovor za le?enje nekih bolesti. Sve je više specijalizovanih klinika i lekara, farmaceutska industrija proizvodi sve više lekova, a savremeni ?ovek sve je bolesniji. Zato se i nametnula potreba za preispitivanjem metoda koje bi preventivno pomogle ?oveku da bude zdrav ili mu omogu?ile da se lakše i brže izle?i.

U Ministarstvu zdravlja saznajemo da su najviše zahteva za dozvole podnele ordinacije koje primenjuju homeopatiju, akupunkturu i kvantnu medicinu. Osim njih, Zakon propisuje ?itav niz alternativnih metoda koje se kod nas mogu legalno izvoditi.

Nema ?uda, ima koristi

?¢‚Ǩ‚čú Mada pokrenute, procedure za legalizaciju su spore jer se traži više pozitivnih stru?nih mišljenja ?¢‚Ǩ‚čú kaže zamenik predsednika Komisije za alternativnu medicinu dr Vuk Stambolovi?, profesor beogradskog Medicinskog fakulteta. ?¢‚Ǩ‚čú Alternativnim metodama obi?no pribegavaju ljudi s najtežim oboljenjima, što je logi?no, mada ?uda nisu mogu?a. Ipak, njima se mnogi pacijenti s oboljenjima koje zvani?na medicina smatra hroni?nim mogu izle?iti, a neizle?ivima se može poboljšati kvalitet života.

Lekari s diplomom smatraju da se najbolji rezultati postižu primenom integrativne medicine, odnosno saradnjom zvani?ne i tradicionalne. Bitna razlika izme?u ove dve medicine je u tome što alterantivna sagledava stanje svakog pacijenta pojedina?no i, kao npr. u homeopatiji, lek se pravi po njegovoj meri. Alternativna medicina ne isklju?uje zvani?ne metode, što je tako?e prednost. Ina?e, koncept integrativne medicine prihva?en je svuda u razvijenom svetu, pa kraljevsku porodicu u Engleskoj ravnopravno le?i doktor zvani?ne medicine i homeopata. U Aziji ve?ina ljudi prihvata alternativnu medicinu, a u Rusiji za nju postoji i fakultet.

Stav naših gra?ana o ovakvom le?enju je podeljen. Jedni su zaklete pristalice alternative, dok su drugi skepti?ni. Lekari kažu da u mnogim slu?ajevima, naro?ito kod bolesnika koji veruju u alternativnu medicinu, ona može pomo?i, jer autosugestija igra važnu ulogu. No, slažu se da teža oboljenja ipak ne mogu biti le?ena ?ajevima, melemima ili vežbanjem.

[Dnevnik, 26.12.2008.]

detaljnije…

?Ö¬†kolske sale u o?ajnom stanju

24. 12. 2008.

Na?elnik odeljenja za sport u Ministarstvu omladine i sporta Dragan Atanasov rekao je da su uslovi za bavljenje sportom u školama u Srbiji katastrofalni.

Na konferenciji za novinare u zgradi Vlade Srbije predstavljeni su rezultati istraživanja u obrazovno-vaspitnim ustanovama u vezi za školskim sportom.Istraživanje je pokazalo da više od polovine srpskih škola ne ispunjava zakonske normative kada su u pitanju dvorane i njihova opremljenost. Ispostavilo se da 36,5 odsto škola u Srbiji nema veliku sportsku salu.

48,5 odsto je ima ali je ona manja od 450 metara kvadratnih. Veliku salu površine ve?e od 450 metara kvadratnih ima 15 odsto škola, ali medju njima 123 jeste, a 107 nije opremljeno po normativima pokazalo je istraživanje koje je Ministarstvo sprovelo zajedno sa Zavodom za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja i Olimpijskim komitetom Srbije.

Situacija je lošija što su sale manje. Od škola sa dvoranama površine manje od 450 metara kvadratnih 489 nije, a 246 jeste opremljeno po normativima.

Malu salu nema 1190 skola (77,6 odsto), 239 (15,6 odsto) njih ima dvoranu manju od 150 metara kvadratnih, a ve?u samo 104 (6,8) obrazovne institucije, od kojih 79 nije opremljeno po propisima. Od škola sa dvoranom manjom od 150 metara kvadratnih 197 nije opremljeno po normativima.

Ukupno je istraživanjem obuhva?eno 1533 škole, od kojih 1135 osnovnih i 398 srednjih, odnosno 906 obrazovnih instuticija u urbanim, a 627 u ruralnim sredinama.

Bazen poseduje ukupno 12 škola, od kojih je pet u Beogradu. Teretanu mogu da pose?uju u?enici 42 škole, ali samo u njih 17 je ona opremljena po normativima.

Terene za rukomet ima 60,6, za košarku 48,5, za odbojku 32,6, za mali fudbal 36,2 odsto škola, a jamu za skokove tek 19,6 odsto.

Najpopularnji sport u školama je odbojka, koja je i najrasprostranjenija medju vannastavnim, sportskim aktivnostima. Odbojku kao vannastavnu aktivnost nema 36,2 odsto škola, dok atletiku, koja je bazi?ni sport, nema 75,7 odsto njih, a sportsku gimnastiku ?ak 89,6 odsto škola.

Manje popularnih sportskih aktivnosti, poput aerobika, karatea, šaha, streljaštva ili veslanja, gotovo i da nema medju vannastavnim aktivnostima – takvu praksu ima izmedju 0,2 i 0,8 odsto škola.

Jedina pozitivna stvar koje je istraživanje pokazalo, prema re?ima Atanasova, jeste da su djaci u Srbiji mnogo zainteresovaniji za vežbanje nego njihovi vršnjaci iz Evrope.

Veliki problem je, medjutim, nezadovoljstvo profesora finansijskim uslovima u kojima rade, pošto im, na primer, svega 29 škola odlazak na republi?ka takmi?enja nadoknadjuje ispla?ivanjem i dnevnica i putnih troškova. ?ak 1031 škola ne praktikuje da nastavnicima finansijski nadoknadjuje troškove.

Atanasov je, ipak, ocenio da ?e rezultati istraživanja Ministarstvu pomo?i u sprovodjenju Strategije razvoja sporta u kojoj je, kako je podsetio državni sekretar za sport Slaviša Zlatanovi?, jedan od prioriteta i uklju?ivanje što ve?eg broja dece u sport.

[Beta, B92, 23.12.2008.]

detaljnije…

Nova uredba za AccuChek Go

22. 12. 2008.

Od 10.12.2008. godine firma ADOC d.o.o. Beograd, kao uvoznik i distributer Diabetes Care programa inoproizvo?a?a Roche Diagnostics, Nema?ka, u mogu?nosti je da Vam isporu?i novi Accu-Chek Performa aparat i test trake za merenje nivoa še?era u krvi.
Accu-Chek Performa test trake se refundiraju osiguranim licima, shodno ugovoru zaklju?enom sa RZZO po?ev od 10.12.2008.

Novom uredbom RZZO od 18.12.2008. pravo na aparat i trake za AccuChek Go imaju samo deca do 12 godina starosti. Ostali osiguranici, koji su koristili trake za AccuChek Go, mogu besplatno zameniti svoj Go za aparat Performa u svakoj državnoj apoteci. Nakon zamene aparata, svi osiguranici koji ostvaruju pravo na trake preko fonda, mogu nastaviti da redovno uzimaju trake za aparat Performa. Kao i za AccuChek Active, ni za aparat Performa ne postoje starosna ograni?enja. Tako?e, aparat u Beogradu možete besplatno zameniti u Korisni?kom centru Adoc d.o.o. u ulici Jove Ili?a br. 15, od 8 do 16 ?asova.

Državne apoteke su nove izmene dobile u pisanoj formi 22.12.2008., stoga ?e ponegde verovatno biti potrebno malo više vremena da se svi relevatni poslovi uhodaju.

?¢‚Ǩ¬¢ dovoljno je samo 0.6 ?鬺l krvi
– AST opcija – mogu?nost testiranja sa alternativnih mesta
?¢‚Ǩ¬¢ redoziranje mogu?e u 5 sekundi
– bez nepotrebnog trošenja test traka
?¢‚Ǩ¬¢ idealnih dimenzija sa velikim displejom
– jednostavan za koriš?enje
?¢‚Ǩ¬¢ Accu-Chek Multiclix
– skoro bezbolno testiranje
?¢‚Ǩ¬¢ memorisanje 500 rezultata merenja
?¢‚Ǩ¬¢ vreme merenja 5 sekundi

U svakom Accu-Chek Performa kompletu se nalazi:
?¢‚Ǩ¬¢ Aparat sa detaljnim uputstvom za upotrebu na srpskom jeziku
?¢‚Ǩ¬¢ 10 test traka
?¢‚Ǩ¬¢ Accu-Chek Multiclix lancetar sa 2 kompleta uložaka
(ukupno 12 lanceta)
?¢‚Ǩ¬¢ AST nastavak
?¢‚Ǩ¬¢ Dnevnik samokontrole

(Diabeta.net, 22.12.2008.)


detaljnije…

Donatorsko ve?e “Menjamo…”

22. 12. 2008.
17. decembra 2008. u organizaciji Novo Nordisk Pharma d.o.o. Beograd održano je donatorsko ve?e u cilju  prikupljanja sredstava za pomo? udruženjima osoba sa hemofilijom i udruženjima osoba sa dijabetesom.
 
Cilj akcije je da se skrene pažnja javnosti na posebne potrebe osoba koje žive sa hemofilijom ili sa dijabetesom.
Akcija je nazvana ?¢‚Ǩ?ìMenjamo?¢‚Ǩ¬¶?¢‚Ǩ¬ù, i predstavlja sublimat dve globalne kampanje koje je pokrenula kompanija Novo Nordisk: ?¢‚Ǩ?ìMenjamo dijabetes?¢‚Ǩ¬ù i ?¢‚Ǩ?ìMenjamo mogu?nosti u hemofiliji?¢‚Ǩ¬ù
Novo Nordisk kao društveno odgovorna kompanija smatra da je odgovornost prema društvu u rukama svakog pojedinca, i da samo ukoliko svi imaju svest o društvenoj odgovornosti, mogu?e je unaprediti kvalitet života osobama sa posebnim potrebama.
Zaposleni u Novo Nordisk Pharma d.o.o. Beograd su dali svoj doprinos u?estvovanjem u pisanju scenarija, vo?enjem programa, ali i kao muzi?ari koji su zabavljali goste tokom ve?eri.

 

Donatorskoj ve?eri je prisustvovalo oko 250 gostiju: lekara, farmaceuta, predstavnika Ministrastva zdravlja i Ministarstva trgovine, Njena ekselencija, ambasador Danske, Mette Kjuel-Nielsen, osobe sa hemofilijom, osobe sa dijabetesom, sportisti?¢‚Ǩ¬¶
Novo Nordisk Pharma d.o.o. Beograd je u ime svakog gosta donirao po 8.400 dinara, tako da je ukupno prikupljeno 2.100.000 dinara. Sredstva ?e biti donirana udruženjima i savezima udruženja osoba sa hemofilijom i osoba sa dijabetesom.
Sportski klubovi iz Beograda su tako?e dali svoj doprinos. Vaterpolo klub ?¢‚Ǩ?ìPartizan Raiffeisen?¢‚Ǩ¬ù je Udruženju hemofili?ara Srbije donirao godišnje pretplatne ulaznice za bazen ?¢‚Ǩ?ìBanjica?¢‚Ǩ¬ù, a košarkaški klub ?¢‚Ǩ?ìCrvena Zvezda?¢‚Ǩ¬ù je volonterima letnjeg kampa za decu sa dijabetesom (NovoKamp) donirao godišnje pretplatne ulaznice za utakmice crveno belih. Savez ameri?kog fudbala u Srbiji (SAFS) je donirao besplatne ulaznice za sve utakmice klubova i reprezentacija svim ?lanovima udruženja osoba sa hemofilijom i udruženja osoba sa dijabetesom.

(Diabeta.net, 22.12.2008.)

detaljnije…

Rafaelo kuglice – posne

21. 12. 2008.

Potrebno je:
- 250g biljnog margarina
- 280g kokosovog brašna
- 250g zaslađivača DIAMEL
- 200g sojinog mleka u prahu
- 50g badema
- 100g vode

detaljnije...

Ćufte u paradajz sosu sa krompir pireom

21. 12. 2008.

Potrebno je za ćufte:
- 600g mlevenog junećeg mesa od buta
- 80g crnog luka
- 200g soka od paradajza “Tomatino”
- 10g ovsenog brašna (2 ravne supene kašike)
- 35g ulja od grožđanih koštica (bez holesterola)
- 2 jaja
- 30g prezli
- so, začini po ukusu

detaljnije...

Čokoladne kuglice – posne

21. 12. 2008.

Potrebno je:
- 300g crne čokolade  (SchneeKoppe – Bitter, sa 70% kakaoa)
- 10g sojinog mleka u prahu
- 280g oraha ili badema
- 100g keksa “Tako DIJET”
- 100g vode

detaljnije...

Umesto boljeg še?era, pokradena maksimalno!

21. 12. 2008.

Dobar dan svima!!

Ne znam odakle bih po?ela, koliko sam razo?arana. Od 10.12. do 19.12. bila sam u Novom Sadu u Pokrajinskoj bolnici, Klini?ki centar Vojvodine, na internom odelenju, na endokrinologiji. Otišla sam zbog regulacije še?era, komplikacija kojih imam i da se urade analize i ispišu papiri za insulinsku pumpu.

Kao prvo, bilo mi je gore nego kod ku?e, še?er mi je padao po 3 puta na dan, mislim zbog slabe hrane. ?ak sam “pokupila” virozu koja je vladala na odelenju i, pored mojih ve? postoje?ih muka sa dijarejom, dobijem jos ja?e dijareje i povra?anje.

Ali, ono što me je izbacilo iz sistema je jos gore! 15.12. ukradu meni i devojci iz sobe mobilne telefone. Ina?e, bila sam u apartmanu sa jednom trudnicom, nas dve u sobi. Bila milicija, sve zapisali i kraj.

Zatim, 17.12. ukradu mi aparat za merenje še?era i to u momentu kada mi je padao še?er, dok sam išla da kažem medicinskoj sestri koji je rezultat. Kada sam se vratila u sobu, aparata nema! Opet je bila milicija.

19.12. primetim da mi je nestao neseser sa voza?kom dozvolom, punomo? za muževljev teku?i ra?un, tj. kartica iz banke, dve zlatne narukvice, dve sa magnetima, od kojih je jedna pozla?ena i još štošta što je bilo me?u stvarima. To me je dovelo do pucanja živaca. Potpuno sam bila van sebe, pao mi je še?er, po?ela sam da se tresem, nisam mogla da govorim koliko mi je bilo strašno. Od šoka, po?ela sam i da povra?am. Jedino što sam želela je da odem ku?i.

Poslali su psihijatra, izvadili krv, terali me da jedem, da se umivam, vode da pijem, da me smiruju, ali ništa od toga nije uticalo na mene. Odmah sam zvala svog brata, koji je došao po mene. Bila je opet milicija, sve zapisala. Tog dana je bio vrhunac svega i ja to više nisam mogla da podnesem.
Bolujem od dijabetesa 13 godina, bilo je jako teških stanja i operacija i nikada mi ništa nije nestalo. Ne mogu sebi da verujem da mi se to sve izdešavalo.

Pravdanja, od strane doktora i sestara i glavne sestre bila su tipa: “šta ?e ti tri mobilna, narukvice, na hirurgiji ne sme da se nosi nakit, na psihijatriji oduzimaju nakit… i tome sli?no. JA NISAM BILA NI NA PSIHIJATRIJI NITI NA HIRURGIJI, VE? NA ENDOKRINI ZA DIJABETES!!! To sam im rekla. Nisam došla da se operišem ili ne znam ni ja šta, ve? da mi bude bolje, a to što sam imala narukvice i lan?i?, to svako ima.

Za aparat su mi prvo rekli da mi mogu dati potvrdu da mi je ukraden u bolnici, a zatim da ni to ne mogu, ve? da pišem izjavu, pa u SUP da mi oni izdaju potvrdu da je ukraden. Sve u svemu, ja sam ošte?ena maksimalno!

Ina?e, u subotu na no?, 13.12. bilo mi je jako loše, tj. bilo mi je i u toku dana, ali su slabo reagovali. Tada su mi skinuli narukvice jer medicinski brat nije mogao da mi stavi braunilu, navodno nigde drugde, ve? samo tu, kod šake. Ne znam šta re?i više, a mislim da nema ni potrebe, razo?arenje je maksimalno.

Dali su mi privremenu otpusnu listu na kojoj nisu napisali zasto ho?u ku?i. U ponedeljak, 22.12. idem ponovo u bolnicu, ali da uzmem svoju otpusnu listu i da vidim šta dalje.

Znam da se po bolnicama svašta dešava, ali je meni ovo prvi slu?aj, koji ne znam kako ?u izgurati.

Pozdrav svima i ?uvajte se!!!

Radoslava Stankov

detaljnije…

Moj džepni pankreas
Plavi krug