Preventivni centri u Srbiji

Do kraja nedelje preventivni centri u 25 domova zdravlja u Srbiji

U Srbiji je ju?e otvoren još jedan preventivni centar, ovoga puta u Domu zdravlja u Sremskoj Mitrovici, a u petak se o?ekuje otvaranje takvog centra u Kikindi ?ime se završava projekat Ministarstva zdravlja "Unapre?enje preventivnih zdravstvenih usluga u Srbiji", koji sa tri miliona evra finansira EU preko Evropske agencije za rekonstrukciju. Preventivni centar u Domu zdravlja u Sremskoj Mitrovici je 24. po redu, a projektom je planirano otvaranje ukupno 25 takvih centara, koliko ?e ih i biti do kraja ove nedelje.
Ovi centri zamišljeni su kao pokreta?i svih aktivnosti prevencije, prvenstveno dijabetesa, kardiovaskularnih i malignih bolesti i predstavljaju novinu u našem zdravstvenom sistemu, s obzirom na to da je zdravstvo ranije bilo orijentisano više na le?enje nego na preventivu. Istraživanja pokazuju da ?ak dve tre?ine gra?ana Srbije umire od bolesti koje su izle?ive ukoliko se otkriju na vreme, zbog ?ega su preventiva i blagovremeni pregledi najbitniji.
U ove centre na preglede ili za savete mogu da do?u oni koji teritorijalno pripadaju odre?enom domu zdravlja. U Beogradu ima ?etiri preventivna centra, i to u DZ Voždovac, DZ Palilula, DZ Novi Beograd i DZ Zemun. Centri su otvoreni i u Novom Sadu, Somboru, Pan?evu, šapcu, Zrenjaninu, Subotici, Požarevcu, Valjevu, ?a?ku, Kragujevcu, ?upriji, Kraljevu, Kruševcu, Leskovcu, Vranju, Pirotu i Zaje?aru.

Pregledi na terenu

Svi preventivni centri u Srbiji imaju po tri jedinice, i to telefonsko savetovalište, ambulantu i mobilnu ekipu. Angažovani su lekari i sestre opšte medicine, medicine rada i patronažne službe. U savetovalištima gra?ani mogu telefonom da dobiju savete o zdravlju i zdravim stilovima života, u ambulanti mogu bez zakazivanja da obave preventivne preglede, da izmere krvni pritisak i nivo še?era u krvi, ali i da obave odre?ene analize koje pomažu pri otkrivanju kancera. Mobilna jedinica je ekipa koju sa?injava lekar, medicinska i patronažna sestra. Ova ekipa odlazi u radne organizacije i mesne zajednice gde pregleda zaposlene i žitelje mesnih zajednica.

Mnogi domovi zdravlja otvorili su preventivne centre samostalno, iz svojih sredstava, dakle nezavisno od projekata koji finansira EU. U Beogradu takvih ima desetak, a jedan od njih je i DZ Savski venac.
– Naš preventivni centar radi svakog dana. Kod nas mogu da do?u svi žitelji Savskog venca po savete o zdravlju. Centar za prevenciju je prevenstveno orijentisan na radno aktivno stanovništvo, na one ljude koji su prezauzeti i koji dugo nisu bili kod lekara. Mnoge bolesti su neme, nemaju bol kao prate?i efekat, zbog ?ega su veoma bitni kontinuirani pregledi. Provera zdravlja obavlja se bez zakazivanja. Mi pravimo i porodi?nu genetiku, dajemo savete za odvikavanje od pušenja, proveravamo zdravlje i ukoliko se prona?e nešto što ukazuje na bolest, onda pacijenta usmeravamo na njegovog izabranog lekara – objašnjava dr Vesna Vuji?i?, odgovorni lekar opšte medicine i Preventivnog centra Doma zdravlja Savski venac.
Ministarstvo zdravlja najavljuje uskoro otvaranje preventivnih centara i u ostalim domovima zdravlja u Srbiji, tako da ?e ih biti ukupno 160.

[Danas, 21.8.2007.].

Upitnici o izabranom lekaru

U domovima zdravlja uveliko se popunjavaju upitnici o izboru li?nog lekara

Podaci o pacijentima neophodni za kontrolu lekara
 
U januaru idu?e godine svi zdravstveni osiguranici mora?e da imaju ne samo nove knjižice, ve? i odabranog lekara u domovima zdravlja u kojima se le?e. Baš zbog toga, ovih dana u gotovo svim domovima zdravlja pacijentima se nude formulari u kojima oni treba da ostave osnovne podatke, da se opredele za odre?enog lekara i potpišu pristanak da "nadležni, ovlaš?eni zdravstveni radnik – nadzornik obaveznog zdravstvenog osiguranja može da ima ima uvid u li?ne podatke koji se odnose na ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja". Upravo ova stavka, koja u formularu stoji pri dnu strane, mnogim osiguranicima ostaje nejasna, a neki tvrde i da je suprotna pravima pacijenata koji se ovog leta promovišu u svim zdravstvenim ustanovama u Srbiji.
U Domu zdravlja Savski venac u Beogradu kažu da je re? o standardnoj proceduri popunjavanja formulara Fonda za zdravstveno osiguranje.
– Upitnik koji pacijenti popunjavaju zove se "izjava o izboru i promeni lekara" i sadrži osnovne podatke o korisniku naših usluga. Ime prezime, mati?ni broj, adresu, broj telefona, pol i takozvani LBO broj iz novih zdravstvenih knjižica. On sadrži i pitanja o opredeljenju za odre?enog lekara i pristanak da nadzornik obaveznog osiguranja ima uvid u te podatke. To nije protivno pravima pacijenata, ve? je u skladu sa njima. Pacijenti biraju svog lekara koji, kada koristi godišnji odmor ili je na bolovanju ima svoju zamenu. Izabrani lekar može se promeniti, ali nakon godinu dana – kaže Marija Božovi?, poslovni sekretar Doma zdravlja Savski venac.
U Republi?kom zavodu za zdravstveno osiguranje kažu da je uvid u zdravstvenu dokumentaciju ovlaš?enog zdravstvenog radnika – nadzornika u skladu sa Zakonom zdravstvenog osiguranja i da je ta stavka preko potrebna radi kvalitetnijeg sistema zdravstvenog sistema.
– Zavodu za zdravstveno osiguranje korisnici pla?aju doprinose, mi kupujemo lekarske usluge u domovima zdravlja i sasvim je logi?no, radi zaštite pacijenata, da možemo da imamo uvid u zdravstvenu dokumentaciju osiguranika, odnosno u njihov zdravstveni karton. Kako ?ete nekoga zaštititi ako nemate pravo da vidite podatke o njemu? Uostalom, ne može svako da ima uvid u te podatke, ve? samo onaj ko je ovlaš?en za kontrolu – objašnjava Vladan Ignjatovi?, PR Republi?kog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Lekari ?e, prema njegovim re?ima, od 2008. biti pla?eni po broju obavljenih pregleda odnosno pruženih usluga osiguranicima
– Nadzornik je zapravo kontrolor poslovanja zdravstvene ustanove. Zamislite da je neko upisao da je obavio operaciju, Zavod plati taj zahvat, a pacijentu zapravo nije ura?ena operacija jer nije bilo potrebe za tim. Da se tako nešto ne bi doga?alo, potreban je uvid u dokumentaciju osiguranika. S druge strane i lekari ?e kvalitetnije raditi, jer ?e posla imati oni koji su najbolji, odnosno oni koje osiguranici odaberu- kaže Ignjatovi?.

[Danas, 4-5.08.2007.].

‘Ne’ reklamama za neke lekove

Ministarstvo zdravlja upozorilo medije da se pridržavaju odredbi Zakona o reklamiranju kada govore o lekovima.
 
U saopštenju se naglašava da je opštoj javnosti zabranjeno reklamiranje lekova koji izdaju na recept i drugih lekova propisanih zakonom. Mogu se oglašavati samo lekovi koji su na spisku koji je izdala Agencija za lekove i medicinska sredstva, dodaje se u saopštenju.

Prema navodima Ministarstva, oglašavanje lekova obuhvata reklamiranje lekova posredstvom javnih medija, Interneta, na javnim mestima, slanjem poštom i direktnom posetom, promociju lekova zdravstvenim i veterinarskim radnicima u stru?nim ?asopisima i davanje besplatnih uzoraka stru?noj javnosti.

Posebno se navodi da oglašavanje obuhvata i sponzorisanje nau?nih i promotivnih skupova u kojima u?estvuje stru?na javnost.

Ministarstvo podse?a da nije dozvoljeno reklamirati ni vakcine, ni besplatne ni i one koje se napla?uju.

U saopštenju se navodi da je vakcinisanje regulisano Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o imunizaciji i na?inu zaštite lekovima.

Imunizacija obuhvata obaveznu sistematsku imunizaciju osoba odre?enog uzrasta, osoba izloženih zaraznim bolestima, imunizaciju po klini?kim indikacijama i imunizaciju putnika u me?unarodnom saobra?aju.

Obavezna imunizacija je besplatna, odnosno finansira se iz budžeta preko Zavoda za zdravstveno osiguranje.

 [11. avgust 2007., Beta]

.