Članica IDF-a
IDF
IDF

Arhiva vesti

Linkovi

Ninoslav Raškovi? – naš polumaratonac sa tipom 1

26. 04. 2007.

april 2007 -  www.hermes.org.yu
Ninoslav Raškovic – naš polumaratonac sa DM tip 1

Dijabetes i Hermes – piše Ninoslav Raškovic

Nakon sest meseci treninga stigao je i beogradski maraton, iskren da budem mislio sam da ce mi trebati vise vremena da se spremim za  drugi polumaraton s obzirom da sam dijabeticar. Pazljivim vodjenjem dijete,treninga i pracenjem nivoa glukoze u krvi  uspeh nije izostao. Za mene nekad nedostizna daljina je postala svakodnevnica na treninzima a uvidevsi da samo volja i rad daju rezultate poceo sam malo vise da podsticem ljude sa dijabetesom i drugim zdravstvenim problemima da mogu i moraju da se menjaju i da se bore za svoj zivot i za svoje zdravlje .Da se pokrenu iz mrtve tacke ,da istrce napolje i krenu na neku fizicku aktivnost jer ce nakon toga sve biti drugacije.Mene je trcanje ucinilo srecnijim,stabilnijim,izdrzljivijim . Mislim da je vecina ljudi sa zdravstvenim problemima u Srbiji u nekom nirvana polozaju u kome bi oni nesto hteli ali im okolina verovatno govori da to ne rade "jer je glupo trcati toliko" ,"sta ce im to " a oni to ne treba da dozvole vec treba da se izbore za sebe .Ja sam imao srecu da upoznam Nikolu i Bojana koji su mi pomogli da pocnem i da nastavim da se bavim trcanjem.
Uoci novosadskog polumaratona u saradnji sa Stelom ,presednicom Dijabetoloskog saveza Srbije pokrenuli smo malu medijsku kampanju 'Trcanjem protiv dijabetesa ' koja treba da pokrene ljude sa zdravstvenim problemima na bavljenje sportom .Pravljeni su neki intervjui ,majice , Nikola je pokrenuo donacije za Dijabetoloski savez Srbije ,danas treba da napravimo malu reportazu na  TVB92 (kad saznam kad ce biti na tv  javicu vam ),u maju ekipa od devet ljudi ide u Sloveniju na sportska takmicenja dijabeticara .Od uvek sam hteo da pokrenem neku pricu po pitanju zapostavljanja dijabeticara od strane njih samih a zatim i drustva ,vecina njih ne zna da moze da uradi sve sto i drugi zdravi ljudi mogu ,pa eto je im pokazujem svojim primerom da je to moguce .Nadam se da ce se pojaviti jos slicnih primera ljudi ( za koje ja ne znam) i da ce nas sledecem trcanju biti vise.
Ja nastavljam da treniram ,moj cilj da istrcim maraton polako se ostvaruje ,dosao sam do pola puta ,u subotu je Beogradski maraton ,verujem da ce se Hermes tim okupiti i da ce pasti novi licni rekordi ,pa vidimo se ….

Održana manifestacija “Korak za zdrav život”

26. 04. 2007.

20.04.2007.- BeoInfo

Održana manifestacija "Korak za zdrav život"

Danas je na Adi Ciganliji održana medunarodna manifestacija "Korak za zdrav život" – šetnja duga jedan kilometar u kojoj su ucestvovali strucnjaci iz oblasti dijabetesa, pacijenti, clanovi njihovih porodica i svi zainteresovani gradani. Cilj akcije bio je da se doprinese informisanju i podizanju svesti javnosti o životu dijabeticara, kojih je u Srbiji oko 400.000, i pokaže da se uprkos bolesti može živeti kvalitetno.

- Jedan od najvažnijih koraka u sprecavanju šecerne bolesti je upravo šetnja, fizicka aktivnost kojoj posvecujemo ovaj dan. Na taj nacin želimo da pružimo doprinos zdravoj buducnosti pacijenata obolelih od dijabetesa. U beogradskim domovima zdravlja postoje savetovališta za dijabetes, a u velikom broju njih formirani su i preventivni centri. Oboleli od dijabetesa svu pomoc mogu da dobiju upravo u domovima zdravlja kod svog izabranog lekara. Sekretarijat za zdravstvo ce od maja do septembra organizovati i bazare zdravlja, na kojima ce se, uz mnogo drugih aktivnosti,  meriti i nivo šecera u krvi – rekla je dr Božica Novakovic, pomocnik sekretara za zdravstvo, koja je ucestvovala u današnjoj šetnji.

"Korak za zdrav život" deo je svetske kampanje "Jedan dan, jedan kilometar", u kojoj je u isto vreme ucestvovalo nekoliko desetina hiljada pacijenata u više od pedeset gradova sveta.

PKS pomaže geneti?aru Miodragu Stojkovi?u

26. 04. 2007.

19.04.2007.
Privredna komora Srbije obecala pomoc geneticaru Miodragu Stojkovicu
Privredna komora Srbije pomoci ce geneticaru Miodragu Stojkovicu da reši finansijske probleme zbog kojih još ne može da pocne rad na veštackoj oplodnji i ispitivanju maticnih celija u Leskovcu, rekao je predsednik Regionalne privredne komore, Goran Jovic.
On je naglasio i da ce Regionalna privredna komora Leskovca, takode, pomoci Stojkovicu.
Stojkovic je izjavio da je prezadovoljan što ce "sitni problemi" napokon biti rešeni i rekao da su u pitanju bili "sitni racuni", od 82.000 dinara, koje lokalna vlast nije mogla da reguliše.

Mati?ne ?elije protiv dijabetesa

26. 04. 2007.

12.april 2007 – JAMA, The Times, VOA, Beta

Maticne celije protiv dijabetesa

Eksperimentalna terapija presadivanja maticnih celija odraslih pokazala rezultate u borbi protiv dijabetesa tipa 1.

Grupa od 15 brazilskih pacijenata s dijabetesom tip 1 dobijala je injekcije koje neutrališu antitela koja napadaju celije pankreasa. Eksperimentalnu grupu su cinile osobe od 14 do 31 godina starosti, ciji je dijabetes dijagnostikovan u prethodnih 6 nedelja. Nakon uzimanja njihovih maticnih celija, pacijenti su podvrgnuti blagoj hemoterapiji, kako bi se iz krvi izvukla bela krvna zrnca koja su oštetila pankreas. Potom im je infuzijom vracena krv sa njihovim maticnim celijama, kako bi ponovo stvorili imuni sistem. Celokupno istraživanje je imalo za cilj ocuvanje funkcija beta celija.

Tokom ispitivanja, vecina njih nije više imala potrebu za insulinskim injekcijama, koje se daju kao uobicajena terapija protiv dijabetesa, rekli su naucnici Ricard Bart sa Univerziteta u Cikagu i žulio Voltareli sa Univerziteta u Sao Paulu. Pacijenti su razlicito reagovali na period vremena bez injekcija insulina – od 12 meseci do 3 godine; jedan je morao biti eliminisan iz daljeg istraživanja zbog komplikacija, ali 11-oro njih i dalje ne prima injekcije, barem za sada.

"Ti rezultati su veoma obecavajuci, ali su neophodna dodatna biološka istraživanja kako bi se potvrdila efikasnost tretmana. Bice potrebno najmanje pet do osam godina da bi ovaj tretman bio dostupan u širim razmerama", navodi se u najnovijoj studiji objavljenoj u SAD.

Insulin od šafranike?

26. 04. 2007.

7. april 2007. – B92
Insulin od šafranike?
Zahvaljujuci genetickom inženjeringu lecenje dijabetesa uskoro bi moglo da bude znatno lakše nego do sada.

Kanadska farmaceutska kompanija po imenu "Sembiosis" ("Sembiosys") je geneticki modifikovala biljku šafraniku tako da ona proizvodi insulin. šafranika inace ima zelene bodljikave listove i žute cvetove i uglavnom se gaji da bi se od nje proizvodilo ulje. Medutim, u genetski modifikovanu šafraniku je ubacen ljudski gen, kako bi mogla da proizvodi ljudski insulin.

Ako ispitivanja pokažu da takav insulin zaista može da se koristi u lecenju dijabetesa, bice to prvi put da se na tržištu našao lek koji je proizvela biljka.

Endrju Baum, direktor kanadske farmaceutske kompanije "Sembiosis", koja je proizvela geneticki modifikovanu šafraniku, kaže da se broj dijabeticara povecava i da ce potražnja za insulinom biti sve veca.

"Verujemo da na 6 do 7 hiljada hektara možemo da zadovoljimo ukupnu potražnju za insulinom u svetu. To vam je jedna farma srednje velicine na zapadu Sjedinjenih država ili nekoliko farmi u preriji", kaže on.

Kanadska firma se nada da ce pokazati da je insulin koji proizvodi geneticki modifikovana šafranika isti kao i standardni insulin i da ce zahvaljujuci tome vrlo brzo biti u stanju da ga izbaci na tržište. Taj insulin bio bi znatno jeftiniji od onoga koji se danas nudi.

Nisu medutim svi oduševljeni. Neke organizacije za zaštitu životne sredine strahuju da ce, zahvaljujuci oprašivanju, gen koji proizvodi insulin sa geneticki modifikovane šafranike preci na obicnu šafraniku.

To bi znacilo da bi onda i obicna šafranika proizvodila insulin, pa bi taj insulin ušao u ljudsku ishranu i mogao da napravi probleme onima koji nisu oboleli od dijabetesa.

Vesti ceka i Srbija

Vest da se ispituje mogucnost da se insulin dobija na ovakav nacin je vrlo ohrabrujuca i za oko pola miliona dijabeticara, koliko se procenjuje da ih ima u Srbiji.

Poslednjih nekoliko godina stanje tržišta insulina je znacajano poboljšano i nabavka ovog dragocenog leka je od 2000. godine stabilna, kaže za B92 predsednica Društva za borbu protiv šecerne bolesti grada Beograda Stela Prgomelja.

"Ako se setimo vremena kada smo bili pod sankcijama i ranije kada insulina nije bilo uopšte i kada smo ga svi kupovali kako znamo i umemo, sada je situacija stabilnija", kaže ona.

"Ljudi u principu mogu lakše doci do insulina i verujem da država radi na tome da u svim sredinama, gde god treba, u svakom seocetu gde ima apoteka i ako ima dijabeticara, da bude insulina", kaže ona.

"Ono što je problem eventualno je kod dostupnosti "pen aplikatora", odnosno "pen insulina", jer mnogi ljudi moraju da budu prebaceni na špric i iglu, odnosno da koriste bocice, što nije baš uputno za dijabeticare i za dobru kontrolu bolesti, kaže ona.

"Problem je taj što dijabeticari i njihova udruženja nemaju podršku institucija, a  uznemirava ih i odluka da se gradska savetovališta za dijabetes postepeno ukidaju", kaže Stela Prgomelja.

"Dijabeticari se u principu snalaze sami, na žalost, kako znaju i umeju. Konkretno u Beogradu je u januaru došla uredba da ce se savetovalište za dijabetes ukinuti i polako se ukidaju, tako da naše udruženje u Beogradu cini sve da ljude edukuje i pomogne koliko god može", kaže ona.

"Institucionalno u principu nemamo rešenje, na žalost ni nacionalni registar dijabeticara još uvek nije gotov, tako da verujem da ni država ne zna tacno koliko ima ljudi sa dijabetesom i koje su njihove terapijske potrebe", navodi ona.

Prgomelja kaže da je okvirni broj dijabeticara u Srbiji oko pola miliona, a minimum oko 400.000 ljudi i navodi da to nije mali broj.

"Na žalost, kao i u svetu, dijabetes je i u Srbiji u velikom porastu i to je bolest koja je jako skupa, ako se zapusti, i ja se nadam da naši zvanicnici shvataju da ce to biti još skuplje, ako se na vreme ne radi na prevenciji", zakljucuje ona.

SZO sredinom septembra zaseda u Beogradu

26. 04. 2007.

Februar 2007.g.
Regionalni komitet SZO sredinom septembra zaseda u Beogradu
         Koordinator Ministarstva zdravlja Slobodan Lalovic i zamenik regionalnog direktora Svetske zdravstvene organizacije Nata Menabde potpisali su sporazum, kojim se Srbiji poverava organizacija 57. zasedanja Regionalnog komiteta SZO, koji ce se od 17. do 20. septembra 2007. godine održati u Beogradu.
Lalovic je rekao da je Sporazum priznanje za ono što je Vlada Srbije radila u prethodnom periodu na polju zdravlja i potvrda da politika za koju se opredelila nije personalno pitanje. Menabde je saradnju sa Vladom Srbije u proteklih nekoliko godina ocenila kao uspešnu, istakavši da ce na zasedanju Regionalnog komiteta SZO biti raspravljano o nizu važnih pitanja, medu kojima su jacanje zdravstvenog sistema, razvoj aktivnosti u kontroli neinfektivnih i infektivnih bolesti i unapredenje statusa zdravstevnih radnika.

Vakcine protiv gripa ne pomažu uvek

26. 04. 2007.

Decembar 2006.g.
Vakcine protiv gripa ne pomažu starima koji nisu potpuno zdravi
 Najnovije istraživanje holandskih naucnika je pokazalo da vakcine protiv gripa ne pomažu u slucajevima starijih osoba koje nisu dobrog zdravlja. Stariji od 65 godina, dobrog zdravlja, su imali koristi od godišnjih vakcina protiv gripa pre svega što smanjuju rizik od infekcija donjeg respirativnog trakta kada nisu tako velike epidemije. Ipak, lekari i dalje preporucuju vakcinaciju protiv gripa za sve starije osobe zato što je potvrdeno ranije saznanje da se na ovaj nacin smanjuje stopa smrtnosti kod starijih osoba tokom meseci kada je grip aktivan.

Protein VEGFR-1 za bolji vid

26. 04. 2007.

Decembar 2006.g.
Protein VEGFR-1 za bolji vid
 Protein VEGFR-1, koji sprecava krvne sudove da se stvaraju u rožnjaci, mogao bi da postane osnova novog tretmana u lecenju raka i makularnih degeneracija, što je glavni uzrok slepila kod starijih osoba. Tim medunarodnih istraživaca je identifikovao ovaj protein i pronašao da kada je njegov nivo nizak, onda pocinju da se stvaraju krvi sudovi u oku, što dovodi do slabljenja vida. Oni veruju da bi terapija koja bi povecala nivo proteina mogla da spreci razvoj oboljenja.
 Ono što je decenijama zbunjivalo istraživace je to što u rožnjaci nema krvnih sudova ali ima VEGF-A hemikalije koja obezbeduje rast krvnih sudova. Otkrice novog proteina je dalo odgovor. Strucnjaci iz SAD, Japana, Italije i Australije su tako otkrili da se VEGFR-1 ponaša kao krpa koja upija VEGF-A. Istraživaci ce se sada skoncentrisati na otkrivanje kako telo proizvodi protein i kako stvoriti njegovu sinteticku varijantu koja bi se pacijentima davala preko kapi za oci.

Bolesti srca prete starijim dijabeti?arima

26. 04. 2007.

Decembar 2006.g.
Bolesti srca prete starijim dijabeticarima
 Starije osobe koje boluju od dijabetesa imaju dvostruko više izgleda da umru od kardiovaskularne bolesti nego osobe koje nemaju šecernu bolest, zakljucak je americkih istraživaca. Studija doktora Džošue Barzilaja i kolega je sprovedena na grupi od 6.000 ljudi starijih od 65 godina. Proucavanja su trajala 11 godina.
 Tokom tog perioda preko 40% ljudi obuhvacenih ispitivanjem je umrlo, a više od polovina smrtnih slucajeva je bila u vezi sa srcanim oboljenjima. Osobe sa dijabetesom su dva puta više umirale od kardiovaskularnih bolesti, koje su inace ubica broj jedan u SAD i drugim razvijenim zemljama. Dijabeticari na insulinu su šest puta ugroženiji od infektivnih bolesti ili problema sa radom bubrega nego osobe bez šecerne bolesti.

Puša?i moraju da prekinu, a ne da smanje cigarete

26. 04. 2007.

Decembar 2006.g.
Pušaci moraju da prekinu, a ne da smanje broj popušenih cigareta
 Pušaci koji su voljni da smanje rizik od smrti ciji ce uzrok biti bolesti vezane za nikotin, moraju da prekinu sa pušenjem jer smanjenje broja popušenih cigareta, cak i za pola, nije dovoljno. Ovo je zakljucak studije koja je sprovodena 20 godina u Oslu, na 51.000 Norvežana. Doktor Kjel Bjartveit iz Nacionalnog zdravstvenog servisa je sa kolegama proucavao uticaj prestanka pušenja na smrt od srcanih bolesti, rak pluca i druge kancere koji se vezuju za korišcenje nikotina.
 Na pocetku studije svi ispitanici su bili stari izmedu 20 i 34 godine. Na pocetku su bili informisani o njihovom riziku da dobiju neku kardiovaskularnu bolest, i kasnije još dva puta tokom perioda od 20 godina. Cilj istraživanja je bio da se vidi korist ako strasni pušaci, koji popuše više od 15 cigareta na dan, smanje svoju zavisnost za pola ili više.
 Pokazalo se da dugotrajni efekti smanjenja pušenja nisu doneli ništa u poredenju sa osobama koje su nastavile da puše veliki broj cigareta na dan. Istraživaci, naime, nisu pronašli naikakvu znacajniju razliku u broju smrtnih slucajeva od kardiovaskularnih problema, raka i ostalih bolesti izmedu onih koji se nisu lišavali cigareta i onih koji su prepolovili dnevnu dozu. Rezultati su isti kako za muškarce tako i za žene.

Moj džepni pankreas
Plavi krug